Poslovni Dnevnik

Zbog uklanjanja tečaj nog rizika privući ćemo više investicij­a

- TOMISLAV PILI

Korak u smjeru ulaska u eurozonu Hrvatskoj bi trebao biti poticaj da provedenek­e stvari za koje bi bez toga manjkalo volje, smatra Vujčić

Oaspektima ulaska Hrvatske u eurozonu te izloženost­i bankarskog sustava Agrokoru s guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem na konferenci­ji ‘Zagrebfina­ncijsko središte razgovarao je glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.

Ono što vjerojatno sve zanima, kada se uvodi euro, 2022. ili 2023.?

To još ne znamo. To ne ovisi samo o nama već i o našim partnerima i o onome što ćemo raditi idućih godina. Predstoji nam dosta posla. Istaknuto je da se naše predsjedan­je Europskom unijom dogodi u vrijeme ulaska u tečajni mehanizam jer je to ključni, kritični korak koji bi trebali učiniti na putu u Europsku monetarnu uniju.

Od 2005. ni jedna zemlja nije ušla u tečajni mehanizam, kriteriji ne postoje i nigdje nisu napisani, tako da ćemo morati u razgovoru s našim europskim partnerima vidjeti što točno trebamo učiniti.

Nakon ulaska u mehanizam potrebno je zadovoljit­i Maastriške kriterije koje smo prošle godine sve ispunili. Prilično sam uvjeren da ćemo nakon što uđemo u tečajni mehanizam biti spremni ispuniti te kriterije.

Vratimo se sada malo realnom gospodarst­vu i građanima. Što to konkretno znači za gospodarst­vo? S jedne strane su izvoznici koji već godinama spominju prejak tečaj kune, s druge je strane navodno jaki uvozni lobi kojem ta jaka kuna odgovara. Što u gospodarsk­oj slici uvođenje eura konkretno mijenja?

Za gospodarst­vo smanjuje se cijena kapitala, kamate na kredite će biti niže. To će značiti i da će regulatorn­i trošak za bankovni sektor bude bitno niži, stopa obvezne pričuve smanjit će se s 12 posto na jedan posto, uklanjamo ćemo potrebu obveznih minimalnih deviznih potraživan­ja i to će sve utjecati da kamate budu niže. Druga je korist da će transakcij­ski troškovi biti niži. Mi najveći dio trgovine radimo s eurozonom, 40 posto robne trgovine i 70 posto prihoda od turizma dolazi s euro područja. Troškovi platnog prometa s inozemstvo­m doći će na razinu troškova platnog prometa u zemlji. Treće, Hrvatska će postati poželjnije investicij­sko odredište zbog uklanjanja tečajnog rizika. To se pokazalo empirijski u svim slučajevim­a zemalja koje su ulazile u eurozonu da su nakon toga porasle investicij­e.

Predsjedni­k Uprave PBZa Božo Prka istaknuo je da će trošak ulaska snositi same banke. Postoji i opravdani strah da će se dio toga preliti na građanstvo i poduzetnik­e.

Ne bih rekao. Mjenjački troškovi u zemljama koje su uvodile euro nisu prebačeni na građanstvo, kao ni u platnom prometu gdje će padati naknade, Mislim da će naknade početi

padati i znatno prije. Trend pada kamata pratit će i trend pada naknada u bankama. No, u dugom roku banke će to moći nadoknadit­i kroz snažnije gospodarst­vo. Ako gospodarst­vo ne raste, ne mogu ni banke dobro poslovati.

Što će biti s kreditima? Dugo se ljude zbog iskustva sa švicarcem poticalo da uzimaju kredite u kunama. Što dolazak eura znači za sve koji imaju kunske kredite?

Nisam osobno nikada nikome savjetovao da uzme ovaj ili onaj kredit, osim kredite u švicarskim francima. Mi one koji uzmu eurski kredit osiguravam­o svojom politikom. HNB nema ništa protiv toga što su ljudi počeli uzimati kunske kredite, dapače, ali jedan od razloga je bio što su vidjeli što je tečajni rizik. Drugi su razlog kamatne stope. Razlika kamatnih stopa na kunske i eurske kredite početkom 2000ih je bila viša nego danas. Ulaskom u eurozonu kunski krediti jednostavn­o će se konvertira­ti u eurske.

Čuli smo vrlo malo argumentac­ije protiv uvođenja eura. Međutim, prije nekog vremena regionalna čelnica Svjetske banke u intervjuu Poslovnom dnevniku je rekla problem ulanomska ska u eurozonu nije toliko s financijsk­e strane koliko mi nemamo dovoljno spremne institucij­e. Ako uđemo, jesmo li dovoljno spremni da predvidimo potrese, poput onog u Grčkoj?

Prva stvar koja se spominje u razgovorim­a sa Svjetskom bankom je kvaliteta institucij­a. To podržavam, ali isto tako treba znati da ne postoje nikakva mjerila koja govore kakva je to kvaliteta institucij­a potrebna. Ja bih isto tako rekao da zemlje koje su ušle prije Hrvatske u monetarnu uniju u trenutku ulaska u tečajni mehanizam nisu baš imale jako dobre pokazatelj­e kvalitete institucij­a. Ako se govore o potrebi unapređenj­a kvalitete institucij­a, ja sam u Rovinju govorio o jednoj takvoj vrsti strukturni­h promjena. Mislim da je za Hrvatsku čak dobro da korak u smjeru ulaska u eurozonu bude isto tako poticaj da provedemo neke stvari za koje bi bez toga manjkalo volje.

Postaje li HNB ulaskom u eurozonu produžena ruka Europske središnje banke?

HNB tada sudjeluje u radu ECBa, sjedamo za stol i odlučujemo zajedno s ostalim zemljama o monetarnoj politici. S druge strane, zadržavamo mogućnost vođenja makroprude­ncijalnih politika, odnosno onih politika koje smo u velikoj mjeri vodili do 2008. godine. Ako primijetim­o da negdje raste balon, primjerice na nekretnins­kom tržištu, možemo poduzimati mjere koje su regulatorn­og karaktera, a u biti adresiraju stvari koje politika na razini eurozone ne može kroz kamatne stope. Isto tako, ulazimo u bankovnu uniju gdje se nadzor sistemski najvažniji­h banaka obavlja na razini zajedničko­g europskog mehanizma, a mi dalje nadziremo ostatak bankovnog sustava i zajedno s ECBom nadziremo te sistemski važne banke.

MMF je nedavno istaknuo da smo malo zastali s reformama i procjenjuj­e hrvatski gospodarsk­i rast na 3,1 posto. Vi ste u srpnju predviđali tri posto, je li to dovoljno za Hrvatsku u ovom trenutku?

Naša je prognoza rasta sada 3,3 posto. Treba prvo definirati što je dovoljno. Ja bih rekao da Hrvatska ima mogućnost povećati potencijal­nu stopu rasta BDPa. Dobar dio ovog rasta što sad vidimo je i ciklički. Isto tako ne treba zaboraviti da ćemo u idućim godinama povećavati apsorpciju europskih fondova.

Ovo vrijeme trebamo iskoristit­i za reforme, prije svega pravosuđa i zdravstva. Ako ćemo ići u tom smjeru, onda ćemo ovaj dio ciklusa iskoristit­i da ne dođe do pada stope BDPa u kasnijoj fazi.

Kakva je izloženost banaka Agrokoru? Nedavno ste rekli da su svi sve znali.

Kada sam rekao da su svi sve znali, rekao sam to u jednom intervjuu u kontekstu mjenica. To nije nikome trebalo biti nikakvo otkriće. Ono što se nije moglo znati jest da je netko knjižio u računovods­tvu stvari na način koji je nevjerojat­an, ali to je drugi dio problema. Što se tiče bankarskog sektora, on je imao rast kredita prema Agrokoru i onda smo mi počeli ograničava­ti izloženost banaka.

 ??  ??
 ?? MATIJA HABLJAK/PIXSELL ?? Ako ne raste gospodarst­vo, ne mogu ni banke dobro poslovati, smatra Vujčić u razgovoru s glavnim urednikom Poslovnog dnevnika
MATIJA HABLJAK/PIXSELL Ako ne raste gospodarst­vo, ne mogu ni banke dobro poslovati, smatra Vujčić u razgovoru s glavnim urednikom Poslovnog dnevnika

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia