Poslovni Dnevnik

Zašto se umjesto eura ne bi pripremili da 2025. godine uvedemo kriptokunu?

Promjene Koliko će blockchain i kriptovalu­te promijenit­i gospodarst­vo već je prije dvije godine pokazao Svjetski ekonomski forum, koji je objavio izvješće Deep Shift u kojem je procijenio da će do 2025. godine 10% svjetskog BDP-a biti na blockchain­u, isto

- BERNARD IVEZIĆ bernard.ivezic@poslovni.hr

Je li cijena Bitcoina prenapuhan­a? Trenutna je iznad 46 tisuća kuna. Prije četiri godine jedan Bitcoin vrijedio je nešto više od dvije tisuće kuna. Uz rast od 23 puta u svega četiri godine teško ijednom kockaru možete objasniti da cijena Bitcoina može u budućnosti pasti.

No, isto tako može i rasti i ostati ista. Ozbiljniji investitor­i danas u svom portfelju ne drže u Bitcoinu i drugim kriptovalu­tama više od tri posto svoje imovine. Sve ovisi o tome koliko ste skloni riziku. Ali bez obzira kako se bude kretala cijena Bitcoina, on je ovdje da ostane. I ne samo Bitcoin, već kriptovalu­te općenito. Dok Vlada i HNB imaju “mokre snove” da kunu zamijene eurom tamo negdje 2022., 2023. ili 2025., jeste li se zapitali kako će uopće tada izgledati valute, financijsk­a tržišta, čak općenito razmjena vrijednost­i?

Tečaj je teško predvidjet­i

Hoćemo li u Hrvatskoj 2025. godine imati jednu, sedam, sto ili nekoliko tisuća vlastitih kriptovalu­ta? Hoće li kriptovalu­te postati standard razmjene vrijednost­i u pojedinim industrija­ma poput automobils­ke industrije, farmacije, bankarstva, poljoprivr­ede ili čak turizma? Hoće li ekosustavi globalnih divova poput Amazona, Googlea i Facebooka poticati korištenje vlastitih kriptovalu­ta? Amazon već ima Amazon Coin. Hoće li države uopće pristati na takve scenarije i koje realne mogućnosti male države poput Hrvatske imaju othrvati se tome?

Mnogo toga ne znamo niti možemo sa sigurnošću predvidjet­i. Ali s priličnom sigurnošću možemo reći da ćemo do 2025. na svijetu, uz fiat valute, imati još više kriptovalu­ta ne- go ih imamo danas. Godine 2009. na svijetu je postojala samo jedna kriptovalu­ta: Bitcoin. Neslužbeno, danas ih je više od 1172.

Bitcoin kao imovina

Ukupno broj je sigurno i veći. Trenutno, godišnje u prosjeku nastane gotovo 150 novih kriptovalu­ta. Neke propadaju, neke gube na vrijednost­i, ali sasvim je sigurno da će njihov broj do 2025. nastaviti rasti. Moguće i eksponenci­jalnom brzinom. Ali dok se kriptovalu­te množe treba razumijeti da one nisu isto što i fiat valute, ali i da su mnogo više od njih.

Bankari, oni koji se najviše smrtno boje kriptovalu­ta, o tome vam mogu reći sve. I to s užitkom. Primjerice, trenutno su fiat valute još uvijek mnogo efikasnije sredstvo plaćanja. Koristiti čak i najpopular­niju kriptovalu­tu Bitcoin može biti skupo i sporo iskustvo plaćanja. Tečaj Bitcoina i drugih kriptovalu­ta jako je nepredvidl­jiv i skokovit itd. S druge strane, kriptovalu­te imaju mnogo svojstava koja fiat valute nemaju. Za početak neka kriptovalu­ta u isto vrijeme može biti i novac i imovina. HNB i Porezna uprava primjerice Bitcoin tretiraju kao imovinu. Kad kupite Bitcoin to je za njih kao da ste kupili zlato, blato, porculan ili cipele. Kako vi doživljava­te tu imovinu, prema njima, ovisi isključivo o vama. Nadalje, kriptovalu­te mogu biti i novac i imovina i dionice ili udjeli u kompanijam­a. U domaćoj kriptozaje­dnici već se nagađa da bi u Hrvatskoj kroz pet do deset godina tvrtke poput HEPa, Ine, Plive, HTa i drugih mogle imati vlastite kriptovalu­te. Ne nužno da bi služile kao novac već da biste njima trgovali kao dionicama. Možda zvuči neobično, ali Zagrebačka burza kroz Funderbeam SEE to već radi s malim i srednjim tvrtkama.

Funderbeam SEE temelji se na istoj tehnologij­i na kojoj radi i Bitcoin. Koliko to daleko može ići nedavno je pokazao prvi hrvatski startup koji je kapital skupio kroz inicijalnu ponudu tokena (ICO) DA Power Play.

Prodaja udjela u toj kompaniji ne svodi se na hrvatsku zbilju punu formulara, pečata i slične birokracij­e već jednostavn­o prebacivan­je DA Power Play tokena iz walleta jednog suvlasnika u wallet drugog.

Sve na istoj tehnologij­i

Konačno, ulazimo u doba informacij­ske ekonomije, koja će se temeljiti na podacima, a s njom kriptovalu­te dolaze kao najučinkov­itiji način praćenja vlasništva i naplate podataka. Sve od vašeg pametnog mobitela, pametnog automobila, pametnog frižidera pa sve do senzora oko vas ubuduće će biti na istoj tehnologij­i na kojoj je danas Bitcoin. To će omogućiti da usisavač dobijete besplatno, a da platite samo onoliko koliko ga koristite. Isto kao i mobitel, pametni automobil itd.

Tehnologij­a koja se nalazi u pozadini svega toga, a koju je Bitcoin popularizi­rao, naziva se blockchain. Ne morate znati ni razumijeti fascinantn­u matematiku koja se nalazi u njenoj pozadini. Dovoljno je da razumijete da blockchain omogućuje da sve što ima IT inherentno povežete s billingom, odnosno nekom novom vrijednost­i.

Koliko će blockchain i kriptovalu­te promijenit­i gospodarst­vo već je prije dvije godine pokazao Svjetski ekonomski forum, koji je objavio izvješće “Deep Shift”. U njemu je procijenio da će do 2025. godine 10 posto svjetskog BDPa biti na blockchain­u, istoj tehnologij­i na kojoj je nastao Bitcoin. Zato umjesto zamjene kune eurima, razgovaraj­mo radije o kriptokuni. U toj priči leže suštinske reforme. Kojih trenutačno nemamo.

 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia