‘Razdjelnici ne doprinose uštedi, nego energetskom siromaštvu’
Toplinarstvo Europski parlament traži novu strategiju Hrvatske u energetskoj učinkovitosti
Hrvatska spada među rijetke države članice EU u kojima je potrošnja energije porasla, i to čak za 5,5 posto, što je ispod očekivanih ciljeva
Iako je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOIE) još na proljeće predstavilo analizu prema kojoj razdjelnici topline nisu bitnije doprinijeli energetskoj učinkovitosti i smanjenju računa za građane, nije napravljen novi model uštede energije. Na to je upozoreno i u srijedu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta gdje je raspravljano o stanju energetske unije u 2017. , uzimajući u obzir prateće dokumente i analizu trećeg izvješća o napretku energetske unije i pojedinih država članica EUa.
Loša provedba
Hrvatska je među osam država članica koje su ispod očekivanih ciljeva energetske učinkovitosti te spada među rijetke države u kojima je potrošnja energije porasla, i to čak za 5,5 posto. Zastupnik i član Odbora za industriju, istraživanje i energiju Europskog parlamenta Davor Škrlec smatra kako je uzrok tome loša provedba i pogrešna pretpostavka kako će razdjelnici toplinske energije donijeti uštedu.
“Ističem važnost izvješća o stanju provedbe mjera energetske učinkovitosti u državama članicama. Tu je dokazano kako mjere energetske učinkovitosti doprinose porastu BDPa, zapošljavanja, da imaju dobar makroekonomski utjecaj na sve države članice te smanjuju uvoz fosilnih goriva što doprinosi dekarbonizaciji društva. Međutim, u tom izvješću spomenuto je da je osam država članica, među kojima i Hrvatska, zakazalo u proteklom razdoblju i nije dostiglo očekivane ciljeve. Stoga apeliram i pozivam hrvatsku Vladu i ministra energetike da ukinu provedbu obvezne ugradnje razdjelnika toplinske energije jer oni nisu mjera energetske učinkovitosti, ne doprinose kvaliteti života naših građana i ne smanjuju njihove račune za toplinsku energiju, već samo povećavaju energetsko siromaštvo”, kazao je Škrlec.
Još u 200.000 stanova
Procjenjuje se da su u obvezi ugradnje razdjelnika, zakonski još uvijek, 200 tisuća vlasnika stanova u Hrvatskoj koji su spojeni na gradske toplane. Analiza koju je za MZOIE napravio Ekonomski institut Zagreb na uzorku od 22.475 stanova u 276 zgrada kroz razdoblje od zadnjih šest sezona grijanja pokazala je da su uštede bile 21 do 36 posto, a što, kažu, ne opravdava investiciju u razdjelnike. Najveće uštede su ostvarene u gradovima poput Rijeke i Velike Gorice koji imaju visoku cijenu grijanja. Zaključak je da uštede zbog razdjelnika u Zagrebu, Osijeku i Sisku, a što čini 80 posto toplinarskog tržišta Hrvatske, ne mogu u 10 godina povratiti investiciju u njih te da su ti uređaji besmisleni.