Uvođenjem eRačuna godišnje bi se u Hrvatskoj uštedjelo 850 milijuna eura
Maja Radišić Žuvanić iz Ministarstva gospodarstva, obrtništva i poduzetništva govori o prednostima uvođenja eRačuna, primjeni u zemljama Europske unije i njihovim iskustvima
Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave uštede bi dosegle i do dvije milijarde eura
Uvođenje eRačuna omogućit će najpotpuniju informaciju za porezni nadzor i reviziju financijskog poslovanja u stvarnom vremenu, poručili su stručnjaci okupljeni na okruglom stolu u organizaciji Poslovnog dnevnika na temu eRačuna održanom krajem listopada. Da se radi i o neprocjenjivom elementu za transparentnost fiskalnog učinka, pogotovo u postupcima javne nabave, potvrdila je Maja Radišić Žuvanić iz Ministarstva gospodarstva, obrtništva i poduzetništva.
Koje su najveće prednosti uvođenja eRačuna?
Od prednosti za izdavatelje eRačuna, tu su svakako smanjeni administrativni troškovi pripreme samog računa, ispisa i kuvertiranja računa, uklo- njen je trošak poštarine, račun se isporučuje u puno kraćem vremenu i naposljetku se pohranjuje u sigurnu i kontroliranu elektroničku arhivu. Dostupan je 024 sata za pregledavanje, za revizije i porezni nadzor. Prednost za primatelje eRačuna svakako je brzina zaprimanja i obrade računa pri čemu se minimalizira mogućnost ljudske pogreške. Troškovi obrade eRačuna znatno su manji u odnosu na troškove obrade tradicionalnog papirnatog računa. Dodatne, osjetno veće uštede, ostvaruju se digitalizacijom poslovnog procesa od nabave do isporuke, kraćim rokovima obrade računa te ubrzanjem plaćanja. Omogućuje i kvalitetnije upravljanje financijskim poslovanjem te općenito povoljno utječe na povećanje produktivnosti i transparentnosti poslovanja i rada. Uvođenjem elektroničkog fakturiranja u poslovanje ubrzavaju se i automatiziraju poslovni procesi, smanjuju troškovi poslovanja, ostvaruju značajne uštede te se potencijalno stvara veća dodana vrijednost u poslovanju, kako u poslovnom sektoru tako i u državnoj upravi.
Koje zemlje su do sada uspješno implementirale ovaj sustav i koje su benefite iz toga generirale?
Zemlje koje su išle na širu primjenu, primjerice Austrija od 2014. ili Slovenija koja je eRačun u javnoj nabavi uvela s 1. siječnja 2015., pri čemu su se odlučili na zatvoreno nacionalno rješenje i uveli svoj standard/normu eSLOG pa ih sada čeka prilagodba na europsku normu (EN).
Također od zemalja u okruženju Italija je uvela eRačun još 2014., a krajem ožujka 2015. proširila na sve javne naručitelje, dok 1. siječnja 2018. godine planiraju proširenje i za B2B sektor. Francuska je eRačun uvela također s prvim danom 2017. godine. Vodeći pošiljatelji i primatelji eRačuna su tradicionalno Skandinavske zemlje na čelu s Danskom gdje je eRačun jedinstven način fakturiranja te je čak uveden model plaćanja penala na izdane papirnate račune.
O kakvim uštedama govorimo?
Europska unija računa da će potpunim uvođenjem eRačuna uštedjeti 423 milijarde eura, dok se godišnje uštede od uvođenja elektroničkog računa u EU procjenjuju na 243 milijarde eura samo u upravljanju lancem nabave. Godišnje uštede od uvođenja elektroničkog računa za Hrvatsku procjenjuju se na oko 850 milijuna eura.
U EU procijenjena ušteda od uvođenja elektroničkog računa kreće se od 7 do 20 eura po računu. No, eRačun sam sebi nikako nije i ne bi trebao biti svrhom. Naime, tek uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave od objave natječaja, preko elektroničkog podnošenja ponuda, nadzora izvršenja ugovora, eRačuna i ePlaćanja mogu ostvariti maksimalni učinci što prema procjenama može biti 6% do 13 % ukupnog iznosa nabave, a to za Hrvatsku znači oko 2 milijarde kuna.
ELEKTRONIČKO FAKTURIRANJE STVARA VEĆU DODANU
VRIJEDNOST, BILO U POSLOVNOM SEKTORU ILI DRŽAVNOJ UPRAVI