ERačuni za uštedu i jačanje gospodarstva te veću konkurentnost
Nepropoznati benefit Veći interes za eRačun kod domaćih poduzeća pojavio se tek ulaskom u Europsku uniju
U prvim mjesecima 2018. godine javnosti bi trebao biti predstavljen nacrt Zakona o obaveznom eRačunu u javnoj nabavi koji dobar dio domaćih tvrtki očekuje još od 2014. godine kada je Europska unija donijela Direktivu koja na to obvezuje zemlje članice
Na temu eRačuna u javnoj nabavi i gospodarstvu u cjelini, Poslovni dnevnik održao je u listopadu okrugli stol na kojem su sudjelovali stručnjaci iz područja ePoslovanja, istaknuvši kako će novi Zakon, koji treba na snagu stupiti najkasnije 27. studenog 2018. godine, pružiti vjetar u leđa potpunoj digitalizaciji gospodarstva. Kako je rečeno, ključna stavka za poslovni uspjeh i veću konkurentnost na tržištu čije su granice sve šire leži, između ostalog, u pravovremenoj i brzoj reakciji te bržim i efikasnijim poslovnim procesima. Elektronički račun ili eRačun, u zemljama koje ga primjenjuju već duži niz godina, pokazao se kao jedan od najvažnijih elemenata za ostvarenje veće efikasnosti jer omogućuje povećanje točnosti i produktivnosti, smanjenje troškova, kao i ubrzavanje procesa naplate. U Hrvatskoj se pojam eRačuna u javnosti periodično pojavljuje još od 2008. godine, no tek izmjenom Pravilnika o PDVu 2011. godine, konačno je uređeno pitanje eRačuna u Hrvatskoj. Na mala vrata u tom trenutku na tržište stupaju informacijski posrednici koji, uz FINAu, kao pionira ePoslovanja kod nas, nude usluge za razmjenu eRačuna. Unatoč očitim benefitima koje eRačun donosi, među domaćim poduzećima veći interes za eRačunom pojavio se tek ulaskom u Europsku uniju , koja je uostalom pred zemlje članice i stavila obvezu da do kraja studenog 2018. eRačun mora biti obavezan u javnoj nabavi, a do 2020. godine primaran oblik razmjene računa. Za takvu čvrstu inicijativu postoji, naime, vrlo uvjerljiv argument. Procjenjuje se kako bi eRačun poduzećima u zemljama članicama osigurao i do 40 milijardi eura ušteda godišnje.
eRačun u Europi i Hrvatskoj
Ideja o elektroničkoj razmjeni računa kako bi se olakšala trgovinska razmjena postoji još od 80ih godina prošlog stoljeća, ali tek razvojem softvera koji ne zahtijevaju skupe implementacije, nego su dostupni za korištenje kao desktop verzija, eRačun je ušao i u mikro i male tvrtke. Značajniji zamah eRačun u Europi bilježi od 2007. godine, a svaku sljedeću godinu bilježi desetpostotni rastu po broju poslanih eRačuna u odnosu na prošlu godinu. Primat u ePoslovanju, posebice razmjeni eRačuna u B2B i B2G sektoru drže Skandinavske zemlje te Finska, Island i Estonija. Nastavno na Direktivu Europske unije, Austrija je obavezni eRačun uvela 2014., a Slovenija s 1. siječnja 2015. godine.
U Hrvatskoj eRačun još nije u potpunosti zamijenio papirnatu inačicu, ali je vidljiv značajan pomak posljednje četiri godine. Prema procjenama Instituta za ePoslovanje, u Hrvatskoj je oko 35.000 poslovnih subjekata koji svakodnevno šalje i prima eRačune. Stupanjem na snagu Zakona o obaveznom eRačunu u javnoj nabavi najkasnije u studenom iduće godine, smatraju, ta će brojka biti značajno veća najviše zbog benefita koji razmjena eRačuna donosi i primatelju i pošiljatelju.
Prednost eRačuna
eRačuni u strukturiranom, odnosno podatkovnom obliku (XML.) koji se razmjenjuju iz računala u računalo eli- miniraju greške prilikom prijepisa podataka s računa i nekorisni ljudski rad poput ispisivanja, kuvertiranja i slanja papirnatih računa te motiviraju zaposlenike da radno vrijeme utroše na poslove koji su korisniji za samu tvrtku, ali i za osobno zadovoljstvo samih zaposlenika. U usporedbi s papirnatim, eRačuni su lakši za obradu jer do kupca stižu brže te ih je lakše i jeftinije skladištiti u eArhiv. Među prednostima se posebno ističe kraća valuta plaćanja, budući da je vrijeme preuzimanja računa puno brže, ali i sigurnije, nego što je to slučaj kod dostave poštom. eRačun ima status preporučene pošiljke jer je poznato kada je i tko je preuzeo eRačun. Također, eRačun ne donosi samo korist za primatelja, već u istoj mjeri i za pošiljatelja jer kod njega također unaprjeđuje poslovne procese eliminirajući u znatnoj mjeri nekorisni ljudski rad, mogućnost pogrešaka i također olakšava pohranu tako zaprimljenih računa.
Uvođenjem obaveznog eRačuna u javnu nabavu, a kasnije i širom primjenom Zakona, procjenjuje se da bi se dodatno osnažilo gospodarstvo jer bi se, osim eliminacijom sporih i bespotrebnih poslovnih procesa, čime bi tvrtke dobila dodatna sredstva za ulaganje i vlastiti razvoj, dodatno razvijao IT sektor koji je na dobrom putu da postane najjača domaća gospodarska grana. U prilog tome govori i podatak da je u Hrvatskoj razvijena jedinstvena platforma, MojeRačun mreža, koja obuhvaća više od stotinu proizvođača ERP računovodstvenih sustava tako da je razmjena eRačuna moguća iz programa u program, neovisno tko je proizvođač sustava. S obzirom na iskustva u primjeni eRačuna, koja će dobiti dodatan zamah i nadolazećim Zakonom, osim softvera i ljudi, hrvatski izvozni proizvod mogao bi postati i knowhow iskorištavanja maksimalne koristi digitalizacije poslovanja.
*Sadržaj omogućio Institut za ePoslovanje
PROCJENJUJE SE KAKO BI ERAČUN PODUZEĆIMA U EU OSIGURAO I DO 40 MILIJARDI EURA UŠTEDA GODIŠNJE