SPLASNULA VJERA SELJACI DOBILI INTERNET, ALI GUBE OPTIMIZAM
U domaćem agraru skeptičniji prema EU
Sada više ispitanika u RH, po Eurobarometru, drži da je za budućnost EU važan ruralni razvoj, no zato ih 63% drži da im je gore nego 2007. godine
Eurobarometar je objavio novo istraživanje vezano za Zajedničku poljoprivrednu politiku Europske unije i budućnosti proizvodnje hrane na razini zajednice, koje je pokazalo da polovica građana EU smatra da su poljoprivreda i ruralna područja važna za budućnost EU. Ipak, u odnosu na isto istraživanje iz 2015., broj onih koji su skeptičnih prema ZPPu bitno se povećao, na razini EU za 9 posto, a u Hrvatskoj za 16 posto.
Istraživanje je provedeno tijekom prosinca na 28.031 ispitanika, od kojih njih 1031 iz Hrvatske. Na pitanje smatrate li da su poljoprivreda EU i ruralna područja važna za našu budućnost, na razini EU vrlo važnim ju smatra 53 posto, dok je na razini Hrvatske to nešto manje, 46 posto, uz pad od 16 posto prema istraživanju od prije dvije godine.
“Pad povjerenja u ZPP velikim dijelom se dogodio zbog iseljavanja iz ruralnih područja. Također, proizvođači nisu prve tri godine imali koristi od programa ruralnog razvoja. Vjerujemo kako će se taj negativan pogled umanjiti jer oni mogu preko Komore izravno sudjelovati u kreiranju novog ZPPa”, kaže predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović. Istraživanje je pokazalo da nešto više od 60% ispitanika smatra da ZPP koristi svima, a ne samo poljoprivrednicima, dok ih je u nas i više 73 posto. Među glavnim rezultatima istraživanja je i ono koje pokazuje da većina građana (55%) smatra da je ‘pružanje sigurne, zdrave i dobre kvalitete hrane’ jedna od glavnih odgovornosti i uloga poljoprivrednika, a taj udio u Hrvatskoj je 43%. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić komentira da su naši građani visoko prepoznali koristi poljoprivredne politike za cijelu društvo, “što nas posebno raduje”.
Većina ispitanika na razini EU, u odnosu na stanje prije deset godina, na pitanje što se poboljšalo ili pogoršalo na ruralnim prostorima, najpozitivnijim je istaknulo, npr., pokrivenost internetom i mobilnom telefonijom (64%), te pristup socijalnim, zdravstvenim i kulturnim uslugama (34%). U Hrvatskoj je pokrivenost internetom također jedna od pozitivnijih stvari (62%), ali je kao negativno označen gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta – što misli 63% ispitanika (u EU 43%). Sudeći po stavovima, u nas se pogoršao i pristup socijalnim, zdravstvenim i kulturnim uslugama (misli 38% ispitanika). “Istraživanje je ukazalo i na neke nepovoljne pokazatelje poput zaposlenosti ili uvjeta života na selu, a to su i ključni problemi europske poljoprivrede”, kaže ministar Tolušić.
Na razini EU 10 posto građana zna što je to ZPP, dok je kod nas tek 7% ispitanika to potvrdilo. Ipak, čak 57% EU građana i 59% građana Hrvatske zna za potpore za poljoprivrednike kroz ZPP. Unija pruža financijsku potporu poljoprivrednicima kao pomoć da stabiliziraju prihode, a ta pomoć je gotovo 40% ukupnog EU proračuna. U EU 28% građana smatra da je ona preniska, a u Hrvatskoj ih to misli 18%. Dominantni dio smatra da su poticaji primjereni – u EU 45, u Hrvatskoj čak 64% ispitanika. Ipak, i jedni i drugi smatraju da bi potpore trebalo u 10 godina povećati. Zanimljivo je i pitanje o poznavanju oznaka kvalitete.
Hrvati su se pokazali kao odlični poznavatelji zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla – njih 24% poznaje taj logotip (u EU 18%), te zaštićene oznake izvornosti – 20% Hrvata, a 18% građana EU ih poznaje. “To me veseli jer vjerujemo kako je prepoznatljivost naših proizvoda ključna za jačanje tržišta domaćih proizvoda”, ističe Jakopović, čelnik HPK.