Dobavljači zbog graničnog duga bojkotiraju pregovore
Pet do dvanaest Ne žele o nagodbi dok se ne riješi za njih presudno pitanje
Stvari su se oko graničnog duga zakomplicirale kad je vodeću ulogu u pregovorima preuzeo Sberbank
Dobavljači Agrokora, prema svemu sudeći, neće poslati svog predstavnika na novi krug zatvorenih razgovora između vjerovnika i izvanredne uprave te savjetničkih timova, koji je izvanredni povjerenik Fabris Peruško sazvao za danas i sutra. Tog su stava u redovima dobavljača bili uoči jučerašnjeg sastanka Udruge, a slične su se poruke mogle čuti i nakon njega. Povjerenik je, kažu, predvidio razglabanje o elementima nacrta nagodbe s preliminarnim veličinama namirenja i otpisa, a ne i o reguliranju graničnog duga.
To je pitanje za dobavljače veoma važno i prije negoli se riješe razmimoilaženja oko njega ne vide smisla raspredati o drugim elementima modela namirenja. S tim je povezano i pitanje (ne)imenovanja savjetničkog tima Vjerovničkog vijeća, zbog čega je povjerenik br- zopleto bio priprijetio i da će ga sam imenovati. Predstavnici Udruge svoje su zaključke u utorak poslijepodne podijelili i s potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić, no je li se nakon tog sastanka nešto promijenilo u smislu bojkotiranja Peruškove klauzure do zaključenja broja nije bilo poznato. No, nakon što su se i kod uprava dijela kompanija Agrokora pokazale natruhe otpora vezano uz pojedina knjiženja pri izradi nacrta financijskih izvješća, sve se manje izglednim čini postizanje načelnog dogovora o nagodbi do 10. travnja. Povjerenik i dalje barata tim rokom, ali mnogi to vide izvedivim samo ako će se ići na silu i golo preglasavanje.
Zaoštravanje retorike svih dionika u ovoj je fazi razumljivo, i iz taktičkih razloga i suštinske (ne)pravičnosti. Tako sada u pogledu graničnog duga, među ostalim, ima i najava prigovora Trgovačkom sudu zbog činjenice da je on, primjerice, CocaColi, plaćen u cijelosti, i to navodno bez uobičajenih procedura i suglasnosti. Stvari su se oko uvjeta i kriterija reguliranja preostalog graničnog duga dodatno zakomplicirale nakon što je vodeću ulogu u pregovorima o nagodbi preuzeo Sberbank, odnosno općenito financijski vjerovnici. Sberbank se već ranije usprotivio daljnjim isplatama tog duga, a nakon što je na zadarskoj klauzuri načelno dogovoreno da se on uz pretpostavku ostvarenja određenih projekcija operativne dobiti (EBITDA) isplati kroz četiri godine, u međuvremenu se spornim pokazalo pitanje obuhvata određenih stavki, od operativnog lizinga do upravljačke naknade (98 mil. kuna).
Podržavamo nagodbu, ali ne ultimatume velikih banaka! Svih 140 milijuna eura preostalog graničnog duga stavili smo pod upitnik jer smo imali obećanje izvanredne uprave od početka Lexa da će on u cijelosti biti isplaćen i zato smo pod istim uvjetima ostali dobavljači Konzuma. Promet mu je pao i do 20ak posto, pa se cijeli sustav do sada zapravo i održao zahvaljujući nama. Naime, ekonomski je prihvatljivo pod istim uvjetima poslovati samo uz uvjet da se granični dug isplaćuje, a to smo obećanje imali. Dio je to oštrih reakcija iz redova Agrokorovih dobavljača odlučnih suprotstaviti se ograničenjima koja im tek pod zadnje stižu u pogledu statusa graničnog duga u sklopu buduće nagodbe. Preokret diktiraju banke svojim novim uvjetima kako tvrde same mogu izglasati nagodbu, posebice potaknute jakom pozicijom ruskog Sberbanka. No, o zaključcima s jučerašnjeg sastanka njihove Udruge, s više strana se može čuti da su dobavljači jedinstveni kod stava po pitanju svojih prijedloga za naplatu graničnog duga. “Obećano nam je da će granični dug biti bezuvjetno plaćen, a onda su krenuli s postavljanjem uvjeta. Pristali smo na kompromis da isplata vrijedi za Konzum, no sada se isplata graničnog duga uvjetuje rezultatima Konzuma koji nisu ostvarivi”, kaže sudionik tog sastanka koji nije želio biti imenovan. Problemi na relaciji dobavljača i financijskih institucija novog su datuma. Naime, tijekom cijelog perioda od dana kad je proglašen Lex izvanredni povjerenik, tvrde, uvjeravao ih je da će im granični dug biti plaćen. Pod tom su pretpostavkom svi pristali potpisati sporazum o nastavku suradnje i dobavi robe pod istim komercijalnim uvjetima koje su imali i do tada. U velikom broju kompanija dogovor je ispoštivan primjerice granični dug Jamnice i Leda gotovo 90% je isplaćen, a tu su spoznaju imali svi članovi Vjerovničkog vijeća, i do sastanka u Zadru nitko im nije opovrgnuo da će taj granični dug biti isplaćen. “Prvi put smo u Zadru suočeni s činjenicom da se vjerovnici iz redova banka suprotstavljaju ili ograničavaju daljnje plaćanje. Predložili smo kompromisno rješenje da se samo granični dug Konzuma plati odnosno uđe u nagodbu jer su dobavljači Konzuma zakinuti. Tu smo čak postigli i načelni dogovor, ali velike banke sad uvjetuju isplatu kroz upitno ostvariv način u visoko postavljenoj letvici za poslovanje Konzuma, a ne kako bi trebalo biti u realnim okvirima”, kaže drugi sugovornik. Zaključno s krajem ožujka ove godine, predviđa se da će dobavljačima biti isplaćeno preko 490 milijuna eura starog i graničnog duga, od tog iznosa oko 188 milijuna eura se odnosi na plaćeni stari dug, a oko 302 milijuna eura su plaćanja graničnog duga. Najveći izazov, osim isplate graničnog duga, je i hoće li se Nagodba provoditi prema Entity Priority Modelu (EPM) ili kroz sadržajnu konsolidaciju (gdje će se Agrokor tretirati kao jedinstvena stečajna masa), što sugerira Trgovački sud u Zagrebu, a dobavljači podržavaju. Na preporuku banaka EPM Model i struktura nagodbe bit će teme današnjeg sastanka koji se održava u Zagrebu, a iz redova dobavljača poručuju da će i oni sudjelovati ako se bude razgovaralo i o graničnom dugu.