Jačanje poduzetništva kao imperativ
Poslovni uzlet ////
Bjelovarsko-bilogorska županija Kraj poznat po agraru i drvnoj industriji danas ima čak 11 poslovnih zona
Za investicije u poduzetničkim zonama kroz županijske programe dostupne su razne olakšice i poticaji te je osigurana stručna podrška
Prije nekoliko godina, po brzini izdavanja građevinskih dozvola Bjelovarskobilogorska županija bili je tek na 18. mjestu u Hrvatskoj. Sada, s rokom izdavanja od 16 dana, dijeli drugo mjesto s Koprivničkokriževačkom i Osječkobaranjskom županijom, a od vrha ih dijeli tek jedan dan, jer je Međimurskojžupaniji potrebno 15 dana. O tome je nedavno izvijestio javnost bjelovarskobilogorski župan Damir Bajs, naglasivši da javni servis mora biti ažuran i od koristi gospodarstvu i stanovništvu.
Kada je pak u pitanju poljoprivredno zemljište, ono se u ovoj županiji prostire na 148.769 hektara, pa tradicionalno ovaj kraj svoje gospodarstvo temelji na razvoju poljoprivredne proizvodnje, uzgoju stoke, ali i slatkovodnom ribnjačarstvu. Prema rezultatima popisa iz 2011. godine na području Županije 21 posto stanovništva se bavilo se poljoprivredom, po čemu je Bjelovarskobilogorska županija ispred susjednih. S brojkom od 3259 isporučitelja mlijeka županija je vodeća u Republici Hrvatskoj, dok po ukupnim količinama isporučenoga mlijeka zauzima drugo mjesto, odmah iza Osječkobaranjske županije.
Ekološka proizvodnja poljodjelskih kultura, ali i stočarstvo u sustavu ekološke proizvodnje imaju značajne mogućnosti za razvitak, jer postoje prirodni resursi, osobito u relativno visokoj plodnosti i očuvanosti tla, ali i kvaliteti zraka koji i više nego zadovoljavaju europske standarde. Županija trenutačno zauzima osmo mjesto po broju upisanih eko proizvođača u Republici Hrvatskoj.
Sve se više se radi i na snažnijem razvoju poduzetništva. Tome svjedoče sve veća ulaganja i višemilijunsko osiguravanje novca iz fondova EU.
U jedinicama lokalne samouprave ulažu se značajni napori da se ožive i ojačaju gospodarski potencijali. Dosad je 11 poslovnih zona na različitim strateškim pozicijama opremljeno infrastrukturom, te poduzetnici u različitim fazama ostvaruju svoje projekte. Za investicije u poduzetničkim zonama dostupne su razne olakšice i poticaji te osigurana stručna podrška pri realizaciji. Poslovne zone postoje u Bjelovaru, Daruvaru, Čazmi, Grubišnom Polju, Štefanju, Severinu, Velikom Trojstvu, Šandrovcu, Siraču i Velikom Grđevcu.
I šumarstvo je važna gospodarska grana ove županije, zasnovana na bogatom i raznovrsnom fondu kvalitetnih šuma. Njima je prekriveno čak 36,2 posto županijske površine pa je drvna industrija jedna od strateških. Razvila se na bogatom i raznovrsnom fondu kvalitetnih šuma, sa značajnim kapacitetima u proizvodnji piljene građe i ploča, proizvodnji šperploča, furnira, iverice, masivnog i pločastog namještaja, parketa, drvne galanterije i drugih proizvoda. Tvrtke drvne industrije Bjelovarskobilogorske županije od 40 do 100 posto proizvodnog programa plasiraju na inozemna tržišta.
Zato nije čudno što su dvije vodeće tvrtke vezane baš uz preradu drveta. Prema poslovnim rezultatima za 2016., najveće tvrtke u županiji su Prima Commerce i Kronospan iz Bjelovara, te Invest Sedlić iz Bereka. Prima je vodeći domaći proizvođač namještaja i najveći lanac salona namještaja u zemlji. Zapošljava 568 ljudi i ima 362,2 milijuna kuna prihoda.
Drugoplasirani je Kronospan, najveći hrvatski proizvodač iverice. Ima 236 milijuna kuna prihoda i osam milijuna kuna dobiti, a zapošljava 132 radnika. Na trećem mjestu u županiji je Invest Sedlić. Ta tvrtka, registrirana za otkup i prodaju žitarica, ima 223,5 milijuna kuna prihoda i 7,8 milijuna kuna dobiti.
Iza njih su neke tvrtke itekako poznate svim hrvatskim potrošačima – Koestlin sa 194 milijuna kuna prihoda i 375 zaposlenih. Čazmatransnova ima 134,4 milijuna kuna i 210 zaposlenih, Hittner 66,3 mil. kn i 109 zaposlenih, a Trohadil 60,3 milijuna kuna prihoda i 157 zaposlenih. Dobro posluje i Sirela, koja je već desetak godina dio Dukata. U županiji ukupno posluju 1824 tvrtke s 13.696 zaposlenih, a od 6,6 milijardi kuna prihoda 1,1 ostvaruje se u izvozu.
Važna je i uloga međunarodnih poljoprivrednih sajamskih priredbi. Tradicija sajmovanja potječe iz 14. stoljeća, a u 19. i 20. stoljeću, bjelovarski sajam bio je među najvećima u ovom dijelu Europe. Od 1995., na saPO jamskom prostoru Gudovac u predgrađu grada, održava se svake godine međunarodni stočarski i gospodarski, jesenski i proljetni sajam.
U županiji se razvije i turizam, a među najvećim atrakcijama su Terezijana i Božićna bajka u Grabovnici u sklopu koje se na idiličnom seoskom imanju pale milijuni lampica.
ROKOVIMA IZDAVANJA GRAĐEVINSKIH DOZVOLA PRIJE PET GODINA BILI SU TEK NA 18. MJESTU, A SADA SU SA 16 DANA DRUGI U DRŽAVI