RAST EUROZONE UGROŽAVA JAČANJE PROTEKCIONIZMA I NEIZVJESNOST U ITALIJI

KOMENTAR

UZ SOLIDNU VANJSKU POTRAŽNJU, OČEKUJE SE VEĆI POTICAJ OD STRANE DOMAĆE POTROŠNJE USLIJED RASTA ZAPOSLENOSTI I OČEKIVANOG DOHOTKA

TRŽIŠTA SU VEĆ BLAGO PRILAGODILA SVOJE PROJEKCIJE RASTA ZA GOSPODARSTVO EUROZONE

Prema prvim podacima, rast realnog BDP-a eurozone u prvom kvartalu ove godine iznosio je 0,4% kvartalno (2,5% godišnje), što u usporedbi s 0,7% ostvarenih u prethodnom tromjesečju svakako ukazuje na slabljenje ekonomske aktivnosti. Njemačka kao najveće gospodarstvo euro područja ostvarila je rast od 0,3% kvartalno (prethodni kvartal 0,6%), a lošije rezultate bilježe i ostale članice poput primjerice Francuske ili Nizozemske.

No, koji su razlozi slabijeg rasta? Glavne uzroke možemo iščitati iz nešto lošijih izvoza i industrijske proizvodnje, posebice tijekom prva dva mjeseca ove godine.

Slabija vanjska potražnja ostavila je traga na izvozu, a dodatni utjecaj imalo je i jačanje eura čija je aprecijacija tijekom posljednjih mjeseci umanjila cjenovnu konkurentnost proizvoda eurozone iz perspektive stranih potrošača.

Manjim dijelom usporavanje se može pripisati i jednokratnim faktorima kao što su lošiji vremenski uvjeti, epidemija gripe, raniji Uskrs ili pak štrajkovi (sindikat metala u Njemačkoj).

Manja očekivanja

Rezultati anketa pouzdanja i ekonomskog sentimenta također su usklađeni s kretanjima ekonomskog rasta. Primjerice, ESI kompozitni indeks ekonomskog sentimenta za travanj niži je skoro 3 postotna boda u odnosu na kraj prethodne godine, ali važno je istaknuti da se još uvijek nalazi znatno iznad dugogodišnjeg prosjeka. Treba uvažiti i da kretanja indeksa unutar pojedinih kategorija nisu u potpunosti ujednačena, jer dok su očekivanja industrije, trgovine i potrošača dosta niža, pad očekivanja u uslužnom sektoru bio je manje izražen dok sentiment u sektoru građevinarstva raste. Drugim riječima, očekivanja jesu manja, ali rast je i dalje neupitan. U skladu s navedenim, tržišta su već blago prilagodila svoje projekcije rasta za gospodarstvo eurozone (u prosjeku za 0,3 do 0,5 postotnih bodova), te očekuju rast u rasponu 22,5% tj. zadržavanje rasta iznad potencijala. Uz solidnu vanjsku potražnju, očekuje se veći poticaj od strane domaće potrošnje uslijed rasta zaposlenosti i očekivanog dohotka.

Inflacija još niska

U prilog tome idu i trenutno povoljniji uvjeti financiranja na tržištu, a posljednja anketa kreditne aktivnosti ECB-a ukazuje i na smanjenje standarda odobravanja plasmana, kako u korporativnom tako i u segmentu stanovništva.

Fiskalna politika ostaje u domeni konsolidacije, ali ne isključuje se mogućnost blage ekspanzije koja će podržati ekonomski rast u narednih nekoliko godina. Glavni rizici u ovakvom scenariostvarenja ju uglavnom proizlaze iz političke sfere, od jačanja protekcionizma, političke neizvjesnosti u Italiji, do dogovora oko daljnjih integracija i reformi u eurozoni, no rast je do sada uspješno odolijevao sličnim izazovima.

U međuvremenu, inflacija u eurozoni ostala je na niskim razinama, no ostaje za vidjeti kako će se nositi s rastom plaća i trenutnim pritiscima cijene nafte.

U tom smislu, s obzirom na i dalje solidne ekonomske izglede očekuje se da će ECB nastaviti svoju ekspanzivnu politiku dok se stopa inflacije ne približi željenoj razini od blizu 2%. Program otkupa vrijednosnica nastavit će se do kraja godine, ali najvjerojatnije u nešto smanjenom obujmu, dok se prvo podizanje bazičnog kamatnjaka ne očekuje prije druge polovice 2019. godine.