Želimo ulagati u Hrvatsku, ali za to mora postojati politička dobra volja
Anvar Azimov, veleposlanik Ruske federacije u Hrvatskoj otvoreno je poručio:
Vjerujte, mi smo vam najpouzdaniji partner kojeg možete imati. Mogli bi dati milijarde, završila bi se plinafikacija Hrvatske, ističe Azimov
Ekonomska i energetska suradnja bila je tema povijesno važnog sastanka u listopadu 2017., kad je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pet sati razgovarala s predsjednikom Vladimirom Putinom. Vjerujem da nikad nije imala tako dug razgovor. Ruski predsjednik sugerirao je tada da Rusija može pomoći Hrvatskoj. Deset dana kasnije naše ministarstvo energetike poslalo je službeno pismo o uključivanju Rusije u hrvatsku energetiku, međutim mi još čekamo odgovore iz hrvatske Vlade. To nije ni lijepo ni pristojno, iako znam da je hrvatska Vlada možda pod pritiskom. Sve to rekao je veleposlanik Ruske Federacije Anvar Azimov u sklopu intervjua ‘jedan na jedan’, gdje ga je ugostio Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika. Ruska uloga će biti važna i u izgradnji LNG terminala na Krku, jer će EU uvijek morati uvoziti ruski plin, iako proklamiraju da žele biti energetski neovisni. No zašto žele smanjiti ovisnost o ruskom, ali ne i u norveškom plinu?, glasno pita Azimov, te otvoreno kaže: “Ne želimo biti konkurenti EU u izgradnji LNG terminala. Govori se da će funkcionirati uloženih 100 milijuna eura iz EU, ali to nije dovoljno novca, a Rusija bi vam mogla dati milijarde! Vjerujte, mi smo vam najpouzdaniji partner kojeg možete imati. Putin je rekao da će Rusija svojim novcem dovršiti proces plinifikacije Hrvatske, ali još čeka odgovor. Hrvatskoj je strani predložena veća opskrba naftom i plinom iz Rusije, po razumnoj cijeni, pa vjerujem da će jeftini ruski plin doći do Hrvatske.“Predsjednik Putin je predložio i da Rusi renoviraju elektrane u Hrvatskoj, što bi sami i platili. “Ruska prisutnost u hrvatskom energetskom sektoru zasad je relativno skromna, osim što Lukoil im 55 benzinskih postaja, a Janaf dobro zarađuje na ruskom izvozu nafte u susjedne zemlje. S PPDom imamo strateški sporazum do 2027., opskrbit ćemo ih s bar milijardu kubitranu, ka sirove nafte, a u drugoj fazi s još dvije milijarde. Druge zemlje u regiji itekako dobro zarađuju poslujući s nama – Srbija, Mađarska, BiH. Želimo ulagati u Hrvatsku, ali za to mora postojati politička dobra volja. Uvjereni smo da Rusija može više učiniti za Hrvatsku nego SAD i EU zajedno”, dodao je veleposlanik.
Upitan za otkup Ine, Azimov je rekao da se tom idejom Gazprom bavio prije par godina. “No, 2015. to je bilo odbijeno. Učinjeno je to zbog raznih razloga, možda i političkih, odabrana je druge firma iz druge zemlje. I Rosnjeft tu ima interesa. Mi smo spremni, ali čekamo odgovor Mola i hrvatske strane. Na pitanje ima li nekih skrivenih motiva u energetskom sektoru, Azimov je rekao: “Ne, mi nemamo geopolitičke planove u Hrvatskoj, ne želimo vam kvariti odnose sa susjedima i EU. Nikad nismo koristili svoju pomoć za pritisak. Mi smo slavenska braća i sestre i jako dobro se razumijemo. Želimo da Hrvatska bude snažna i samodostatna i da zadrži dobre odnose s EU i SADom”, zaključio je Azimov.