Europa jasnim zakonskim okvirom mora privući nove investitore u obnovljive izvore energije

Transformacija EU je na putu stvaranja niskougljičnog društva koje će osigurati rastuće potrebe energije po pristupačnim cijenama

Svijet se mora pomiriti s činjenicom da je pristup ograničenim mineralnim resursima sve teži. Sirova nafta postaje sve skuplja, kao i troškovi crpljenja. Unatoč novim metodama izvlačenja nafte i plina, javlja se niz ograničenja koja postavljaju pitanje dugoročne isplativosti zbog mogućih utjecaja na okoliš. Za osiguravanje sirovina bit će potrebno sve više energije. Stoga će pristup izvorima energije biti sve važniji i time podložniji geopolitici. Europa stoga mora temeljito razmotriti sigurnost svoje opskrbe energijom. Ujedno, to je i jedan od ključnih razloga za višegodišnja ulaganja u diversifikaciju opskrbe energijom i energetske putove u Europi.

Stabilna i dugoročna energetska politika

Pred Europom je složeni izazov: omogućiti pristup uvezenim izvorima energije uz osiguranje opskrbe energijom po najkonkurentnijim cijenama i istovremeno očuvanje okoliša. Kako bi ispunila svoje međunarodne obveze, Europska unija već je na putu stvaranja niskougljičnog društva do 2050. godine. Europskim energetskim planom do 2050. pokrenuta je rasprava o najboljem načinu ispunjavanja rastuće potrebe za energijom po pristupačnim cijenama uz svođenje mogućih emisija stakleničkih plinova na minimum. Međutim, s obzirom na to da će se energetski kapacitet velikog broja starijih elektrana tijekom narednih 30–40 godina morati zamijeniti, EU mora privući nove investitore izradom jasnog i stabilnog zakonodavnog okvira.

Procvat obnovljivih izvora energije

Trenutačni je cilj EUa da 20% ukupno utrošene energije u Europskoj uniji 2020. proizlazi iz obnovljivih izvora (i najmanje 27% do 2030.). Zahvaljujući europskim mjerama, proizvodni kapacitet obnovljivih izvora energije znatno je porastao. U 2011. u cijelom je svijetu ugrađeno više od 100 gigavata solarnih ploča, od kojih 70% u EUu. Proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora EUa pridonosi se smanjenju uvoza fosilnih goriva, što odgovara iznosu od oko 400 milijardi eura godišnje. Europsko rastuće tržište obnovljivih izvora energije uvelike je smanjilo cijenu tehnologije obnovljive energije: cijena solarnih ploča u posljednjih se sedam godina smanjila 70%.

Obnovljiva energija dio je i rastućeg sektora “zelenih” tehnologija u kojem se u Europi zapošljava sve veći broj ljudi. Obnovljivi izvori ne znače manje radnih mjesta, upravo suprotno. Očekuje se da će do 2020. u sektoru obnovljivih izvora energije i sektoru energetske učinkovitosti biti zaposleno više od četiri milijuna ljudi, istaknula je direktorica Megan Richards, iz Glavne uprave za energetiku Europske komisije. Obnovljivi izvori energije Europu čine energetski neovisnom. Tim se gospodarskim sektorom u procvatu pridonosi vodećem mjestu Europe u pogledu tehnologija

Megan Richards

Europska komisija te se državama članicama EU i njihovim regijama osiguravaju nova “zelena” radna mjesta i izvoz s visokom dodanom vrijednošću. U studenome 2015. EU je odigrao ključnu ulogu u sklapanju povijesnog, ambicioznog i globalnog Pariškoga klimatskog sporazuma koji je već ratificiralo 170 zemalja. EU je Sporazum ratificirao u listopadu 2016. i tako pokrenuo njegovo stupanje na snagu manje od godinu dana poslije sklapanja sporazuma. Pariški je sporazum nepovratan.

U prošlosti je postojala jasna povezanost potrošnje energije s rastom BDPa, a porast BDPa bio je moguć samo uz porast potrošnje energije, no posljednjih godina uspjeli smo potpuno odvojiti ta dva elementa. BDP je porastao oko 10% od 2005. do 2015., dok se potrošnja primarne energije smanjila gotovo 11% u istom razdoblju. Poruka je jasna – čišća energija i gospodarski rast su spojivi. Emisije stakleničkih plinova smanjile su se 23%