KINA IMA DOBRE RAZLOGE ZA OTPOR PRITISKU KOJI NAMEĆE AMERIČKI IZVOZNI LOBI

Agresivne metode Trumpov trgovinski program pokreće uski merkantilizam koji privilegira interese američkih korporacija u odnosu na potrebe ostalih interesnih skupina, on zapravo pokazuje malo zanimanja za politike koje bi poboljšale globalnu trgovinu za s

KINESKA SE PRAKSA NE RAZLIKUJE ZNATNO OD ONOGA ŠTO SU ČINILE SVE NAPREDNE DRŽAVE KAD SU ŽELJELE UHVATITI KORAK S OSTALIMA BROJNI LIBERALNI KOMENTATORI U SJEDINJENIM AMERIČKIM DRŽAVAMA DRŽE DA JE TRUMP U PRAVU ŠTO SE OKOMIO NA KINU

Čini se da se visoko trgovinsko izaslanstvo Sjedinjenih Američkih Država vratilo sa svoje misije u Kini praznih ruku. Takav rezultat nije baš iznenađujući, obzirom na razmjere i jednostranost zahtjeva SADa. Sjedinjene Američke Države poticale su Kinu na ogromne izmjene industrijske politike i pravila intelektualnog vlasništva, dok su istovremeno tražile od kineske vlade suzdržavanje od bilo kakvog postupanja protiv Trumpovih predloženih unilateralnih carinskih ograničenja na kineski izvoz.

Ovo nije prva trgovinska razmirica s Kinom, a neće biti ni posljednja. Globalni trgovinski poredak posljednje generacije – nakon osnivanja Svjetske trgovinske organizacije 1995. – utemeljen je na pretpostavci da će regulatorni režimi diljem svijeta konvergirati. Osobito da će Kina u značajnijoj mjeri usvojiti “zapadnjački” način vođenja vlastitog gospodarstva. Umjesto toga, kontinuirana divergencija među gospodarskim sustavima plodan je izvor trgovinskih, tj. tržišnih frikcija. Kina – ali i druga gospodarstva – imaju dobre razloge za opi- ranje pritisku kako bi udovoljili kalupu koji su im nametnuli izvozni lobiji Sjedinjenih Američkih Država. Naposljetku, fenomenalan globalizacijski uspjeh Kine u jednakoj je mjeri nastao uslijed neortodoksnih i kreativnih industrijskih politika režima, kao i liberalizacije njenog gospodarstva.

Selektivna protekcija

Selektivna protekcija, subvencioniranje kredita, državna poduzeća, pravila vezana uz lokalne sadržaje i potrebe transfera tehnologije također su zaslužni za to da je Kina postala proizvodna sila kakva ona danas jest. Kineska trenutna strategija “Proizvedeno u Kini 2025.” teži nadovezivanju na ta postignuća kako bi se ta zemlja katapultirala na status naprednog gospodarstva. Činjenica da brojne kineske politike krše pravila Svjetske trgovinske organizacije doista je očita. No, oni koji s podsmijehom nazivaju Kinu “trgo- vinskom prijevarom” trebali bi razmisliti o tome bi li Kina bila sposobna diverzificirati svoje gospodarstvo i postići jednako brzi rast da je postala članicom Svjetske trgovinske organizacije prije 2001. godine, ili da je pokorno primijenjivala pravila Svjetske trgovinske organizacije od tada. Ironija je u tome što brojni među tim istim komentatorima ne oklijevaju upirati prstom u Kinu kao na školski primjer dobrobiti globalizacije – na prikladan način zaboravljajući u tim prilikama razmjere u kojima se Kina podsmjehivala suvremenim pravilima globalnog gospodarstva. Kina igra igru globalizacije prema pravilima koja bismo mogli nazvati Brettonwoodskim pravilima, nakon znatno tolerantnijeg režima koji je upravljao svjetskim gospodarstvom tijekom ranog poslijeratnog razdoblja.

Amerikanci kao pirati

Kao što mi je jednom prilikom objasnio jedan kineski dužnosnik, strategija se sastoji u tome da se otvori prozor, ali se na njega stavi paravan. Oni dobivaju svjež zrak (strana ulaganja i tehnologiju), dok se istovremeno brane od štetnih elemenata (volatilnog priljeva kapitala i razornog uvoza). Zapravo, kineska se praksa ne razlikuje znatno od onoga što su kroz povijest činile sve napredne države kad su željele uhvatiti korak s ostalima. Jedan od glavnih prigovora Sjedinjenih Američkih Država Kini je da Kinezi sustavo krše prava intelektualnog vlasništva kako bi ukrali tehnološke tajne.

Međutim, u devetnaestom stoljeću, Sjedinjene Američke Države nalazile su se u istom položaju u odnosu na tadašnjeg tehnološkog predvodnika, Britaniju u kakvom se Kina danas nalazi u odnosu na SAD. A Sjedinjene Američke Države tada su postupale s jednakim poštovanjem prema poslovnim tajnama britanskih industrijalaca s kakvim Kina danas postupa prema američkim pravima intelektualnog vlasništva. Novoosnovane tekstilne tvornice u američkoj regiji New England očajnički su žudile za tehnologijom i činile su sve što je bilo u njihovoj moći kako bi ukrale britanski dizajn i prokrijumčarile britanske obrtnike. Sjedinjene Američke Države imale su zakone o patentima, ali su ti zakoni štitili samo američke građane.

Kao što je rekao jedan povjesničar koji je proučavao poslovanje SADa, Amerikanci su “također bili pirati”.

Svaki razumni međunarodni trgovinski režim mora krenuti od priznanja da nije niti izvedivo niti poželjno ograničiti politički prostor koji je državama na raspolaganju za osmišljavanje vlastitih gospodarskih ili društvenih modela.

Razine razvoja, vrijednosti i povijesne putanje razlikuju se u prevelikoj mjeri da bi se države uklapale u određeni model kapitalizma. Katkad domaća politika podbaci i zaslužna je za odvraćanje stranih ulagača i osiromašenje domaćeg gospodarstva. U ostalim slučajevima, ona potiče gospodarsku transformaciju i smanjenje siromaštva, kao što je u ogromnim razmjerima bio slučaj u Kini, generirajući dobit ne samo za domaće gospodarstvo, već i za potrošače diljem svijeta.

Zlatno pravilo trgovine

Od međunarodnih trgovinskih pravila, koja su rezultat pomnih pregovora među različitim interesima – uključujući, poglavito, korporacije i njihove lobije, ne može se očekivati pouzdana diskriminacija između ta dva niza okolnosti. Zemlje koje provode štetne politike koje oslabljuju njihove razvojne potencijale najveću štetu čine upravo same sebi. Kad domaće strategije pođu po zlu, ostale zemlje mogu nastradati; no, domaće gospodarstvo platit će najveću cijenu – što predstavlja dostatni poticaj gospodarstvima da ne odaberu provođenje krivih vrsta politika.

Vlade koje se zabrinjavaju uslijed transfera ključnih tehnoloških znanja strancima imaju, zauzvrat, slobodu donošenja pravila koja zabranjuju njihovim tvrtkama ulaganja u inozemstvu ili pravila ograničavanja stranih preuzimanja unutar države. Brojni liberalni komentatori u Sjedinjenim Američkim Državama drže da je Trump u pravu što se okomio na Kinu. Njihov prigovor ide na njegove agresivne, unilateralne metode. Ipak, činjenica jest da Trumpov trgovinski program pokreće uski merkantilizam koji privilegira interese američkih korporacija u odnosu na interese ostalih interesnih skupina.

On pokazuje malo interesa za politike koje bi poboljšale globalnu trgovinu za sve. Takve bi politike trebale krenuti od zlatnog pravila trgovinskog režima: ne namećite ostalim zemljama ograničenja koja vi ne biste prihvatili kad biste bili suočeni s okolnostima u kojima se one nalaze.

Project Syndicate, 2018.