Vlada odustala od hrvatske IT industrije?
Pametna specijalizacija IT nije definiran kao jedna od glavnih strateških industrija, a čini se da to neće ni postati
Pametna specijalizacija IT nije definiran kao jedna od glavnih strateških industrija, a čini se da to neće ni postati
Mi želimo da ICT tvrtke dobiju sredstva da mogu raditi R&D projekte, da im se prizna status iz Industrijske strategije, kaže Drilo
Vlada je hrvatskoj softverskoj industriji, najbržerastućem domaćem izvozniku, nakon tri godine natezanja odlučila definitivno zalupiti vrata pred nosom. U četvrtak smo u HUPu doznali da od pretvaranja IT-a iz horizontalne u vertikalnu industriju u Strategiji pametne specijalizacije RH, za koji je postojala prilika da se provede u ovoj godini, neće biti ništa.
Boris Drilo, predsjednik HUPICT udruge izjavio je za Poslovni dnevnik da su od Vlade dobili povratnu informaci- ju da od toga da ova industrija postane vertikalna, neće biti ništa. “Feedback koji smo dobili je bio da se to neće dogoditi”, kaže Drilo.
Oko toga koje će industrije biti ključne za budući razvoj Hrvatske, a prije svega koje bi imale potpuno otvorena vrata do izdašnih EU fondova, vodio se veliki lobistički rat. Na kraju su to postale niskoprofitabilne i radnointenzivne industrije poput “agrofooda”, a ispala je softverska, i općenito IT industrija. Njoj je dan status horizontalne industrije, odnosno one koja ne može samostalno tražiti EU sredstva već to mora raditi preko nekih od “postojećih igrača”.
Ideji da se softverska industrija pretvori u vertikalnu navodno je bila sklona bivša ministrica gospodarstva Martina Dalić, ali je umjesto te promjene i ona ubrzala izdašan R&D natječaj IRI, koji je
Boris Drilo
predsjednik HUP-ICT udruge financirala EU s 200 milijuna bespovratnih EURA.
Predsjednik HUPICTa Boris Drilo kaže da se upravo kroz takav format trebalo omogućiti ovim hrvatskim visokotehnološkim tvrtkama da dođu do kapitala da same razvoju svoje proizvode, dublje uđu u određena područja ICTa te da tako dobiju razvojnu i prodajnu priliku za svjetsko tržište.
“Mi i dalje želimo da ICT tvrtke dobiju sredstva da mogu same raditi R&D projekte, da im se prizna status iz Industrijske strategije, da se u Hrvatskoj krene razvoj blockchaina, dronova i autonomnih vozila”, kaže. Pojašnjava da se manjak kapitala, djelom izazvan i prevelikim porezom na dobit, utječe na to da je ova domaća industrija još više usmjerena na usluge, a ne na proizvode. “Time trpe njeni prihodi i profitabilnost”, zaključuje.