Prijetnje usporavanja rasta dolaze izvana
HUB upozorava: Trgovački ratovi i napuhane cijene glavni rizici
Politička nestabilnost i kriza u euro području trenutno su veća opasnost od izglednosti rasta cijena energenata i ubrzanja inflacije, kažu ekonomisti banaka
Gospodarstva Europske unije, u cjelini gledano, i dalje su u povoljnoj fazi poslovnog ciklusa koja će se još neko vrijeme nastaviti i tako pogodovati nastavku gospodarskoga rasta (i) u Hrvatskoj. Pita li se glavne ekonomiste šest vodećih banaka u Hrvatskoj, a upravo njihove prognoze i očekivanja sažeti su u najnovijem broju publikacije Hrvatske udruge banaka, HUB Izgledi, ove se godine u prosjeku očekuje rast hrvatskog realnog BDPa od oko 2,7 posto.
Iza te stope je, doduše, nemali raspon prognoza, od najoptimističnijih tri pa do 2,3 posto, što je najmanje optimistično očekivanje ekonomskog rasta. No, koja god se od tih prognoza pokaže najtočnijom, hrvatski rast i 2018. ostaje nešto veći od procsjeka na razini cijele EU, ali i sporiji od rasta u sličnim državama Nove Europe, ističe se u pratećoj analizi.
Ovaj put glavni ekonomisti su se očitovali i o tome što vide kao najveće potencijalne rizike za rast u nadolazećem vremenu. “Vjetar u pramac” ponajprije bi mogao doći od troškova protekcionističkih politika tj. trgovinskih rato- va. Za većinu prepoznatih faktora rizika, uključujući i podizanje kamatnih stopa, anketirana šestorka ipak drži da se zasad ipak odnose na nešto duži vremenski rok”. Osim toga, smatraju da rizici usporavanja domaćeg gospodarskog rasta mahom dolaze izvana, odnosno imaju globalni predznak.
Odmah do “trgovačkih ratova” po važnosti ističu rizike povezane s previsokom zaduženošću privatnog sektora praćenom napuhanim cijenama imovina na međunarodnim tržištima. U tom rangiranju prijetnji slijede ih politička nestabilnost i kriza u euro području, što se trenutno prepoznaje kao veću opasnost od izglednosti rasta cijena energenata i ubrzanja inflacije te rasta kamatnih stopa. Domaća fiskalna politika u ovom trenutku se ne smatra izvorom rizika za rast. Nakon što je prošle godine prvi put zabilježen suficit proračuna opće države od 0,8% BDPa, ekonomisti u ovoj godini ipak očekuju povratak u deficit od oko 0,2% BDPa. No, “tek će se kroz učinke najavljene porezne reforme vidjeti hoće li fiskalna politika narednih godina postati rizik ili će kombinacija pozitivnih učinaka poreznog rasterećenja i pažljivijeg upravljanja rashodnom stranom definitivno maknuti fiskus i javni dug s liste rizika po dugoročni gospodarski rast”, objašnjava se u analizi.
Klub glavnih ekonomista, k tome, ocjenjuje da se tip hrvatskoga rasta postupno transformira od izvozno vođenoga rasta ka iznutra vođenome rastu. Probuđena osobna potrošnja zahvaljujući rastu plaća i zaduživanju građana, kažu, dominira nad bruto investicijama. Za osobnu potrošnju u ovoj godini predviđaju u prosjeku rast po stopi 3,2 posto. A premda je očekivana stopa rasta investicija veća od toga jer u prosjeku ekonomisti računaju na njihov rast po stopi od 5,4 posto (raspon očekivanja 4,9 i 5,8%), doprinos investicija ukupnome rastu i dalje je osjetno manji od doprinosa osobne potrošnje. Razlog tome je znatno manji udjel investicija u BDPu. One u njemu participiraju oko 20 posto, dok je udjel osobne potrošnje 60ak posto.
Glavni ekonomisti banaka upozoravaju kako investicije imaju i posredan učinak preko uvoza, budući da se značajan dio potražnje za investicijskim dobrima prelijeva u povećani uvoz tih dobara. Iako slijedom toga brži rast uvoza od izvoza čini neto doprinos vanjskog sektora rastu BDPa negativnim, HUBov Klub ekonomista računa da će saldo tekućeg računa bilance plaćanja i 2018. ostati u plusu, i to oko 2,4 posto.
FISKALNA POLITIKA TRENUTNO NIJE RIZIK ZA RAST, A TEK ĆE KROZ UČINKE NAJAVLJENE POREZNE REFORME VIDJETI HOĆE LI NAREDNIH GODINA POSTATI RIZIK