ALARMANTNI PODACI U DESET GODINA ČAK 204,3 TISUĆE STANOVNIKA MANJE
Alarmantni podaci Sve manje rođenih, više umrlih i nikad više odseljenih iz RH
U odnosu na 2008., kada je prema procjeni stanovništva u hrvatskoj taj broj iznosio 4,3 milijuna, u deset godina broj je smanjen na 4,1 milijun stanovnika
Populacija Hrvatske značajno se smanjuje, sve je manje rođenih, a više umrlih i nikad nije bilo više odseljenih iz Hrvatske, neki su od alarmantnih podataka koje je u analizi demografskih trendova ponovno izdvojio Državni zavod za statistiku (DZS) nakon objave konačnih podataka za 2017. Ako se promatraju podaci procjene stanovništva, vidljiv je trend opadanja broja stanovnika Hrvatske. U odnosu na 2008., kada je prema procjeni stanovništva krajem godine taj broj iznosio 4,3 milijuna, u deset godina, točnije do kraja 2017., taj se broj smanjio za čak 204,3 tisuće stanovnika i iznosio je 4,1 milijun stanovnika. Rođenje djece oduvijek se smatralo jednim od najradosnijih događaja.
No, statistički podaci pokazuju da se na taj korak odlučuje sve manje stanovnika. Promatrano od 1998., zapaža se trend sve manjeg broja živorođenih, a prvi put je njihov broj pao ispod 40 tisuća u 2003. Da se svake godine rađa sve manje djece, potvrđuju i posljednji raspo- loživi podaci, oni za 2017., kad je živorođeno njih 36,6 tisuća.
Iako spomenute brojke upućuju na promjene u trendovima, možda to najslikovitije iskazuju podaci o prosječnoj dobi majke pri prvom porodu. Na to mogu utjecati razni socioekonomski čimbenici, kao što je veće uključivanje žena na tržište rada, veći udio žena u visokoškolskom obrazovanju, ali i sve kasnije osamostaljivanje mladih, tj. napuštanje roditeljskog doma.
Prosječna dob majke
Dok je u 1990. prosječna dob majke pri prvom porodu iznosila 24,3 godine, do 2017. se povećala za 4,6 godina što znači da se za rađane prvog djeteta žene sada odlučuju u dobi od gotovo 29 godina. U EU također raste prosječna dob majke pri prvom porodu i po zadnjim podacima ona iznosi 30,6 godina. U promatranom dvadesetogodišnjem razdoblju najveći broj umrlih zabilježen je u 2015., dok je prema posljednjim podacima u 2017. umrlo 53.477 osoba, što je za 3,8 posto više nego u prethodnoj godini.
Ono što daje jasnu sliku o negativnim demografskim promjenama jesu podaci o prirodnom prirastu, koji potvrđuju da se posljednjih 20 godina ukupni broj stanovnika RH smanjuje.
Negativni prirodni prirast veći od 10 tisuća prvi je put zabilježen u 2002., a upravo je u 2017. zabilježen najnegativniji prirodni prirast u promatranom razdoblju. Od osamostaljenja do danas mijenjali su se trendovi i u migracijama. Od 2011. kada je promijenjena metodologija praćenja vanjskih migracija bi- lježi se porast i broja doseljenoga i odseljenog stanovništva. Pritom je važno naglasiti da se istraživanja o vanjskoj migraciji stanovništva RH provode na temelju podataka koji se prikupljaju u Ministarstvu unutarnjih poslova. Od ulaska Hrvatske u EU broj doseljenih varira između 10,4 tisuće u 2013. i 15,6 tisuća, koliko je zabilježeno u 2017. godini.
Iseljavanje i useljavanje
No, kad se promatraju podaci o broju odseljenih stanovnika RH, porast je još izraženiji. Iako je brojka rasla i u razdoblju od 2011. do 2013., povećan rast bilježi se od ulaska Hrvatske u EU. Zasigurno je na to utjecaj imalo otvaranje granica, tj. načelo EU o slobodnom kretanju radnika, čime se otvorila mogućnost zapošljavanja u drugim zemljama članicama EUa.
Tako se u 2014. bilježi 20,9 tisuća odseljenih, što je više za 36,7 posto nego u 2013. Sredinom 2015. većina zemalja EU ukinula je dvogodišnje razdoblje ograničenja za radnike iz RH, što se odražava i na podatke o iseljavanju jer je u toj godini odseljeno gotovo 10 tisuća ljudi više.
U 2016. brojka odseljenih također nastavlja rast, a u 2017. bilježi se rekordan broj odseljenog stanovništva Hrvatskoj, njih 47,4 tisuće.