Poslovni Dnevnik

Brodarski neće u stečaj, dobiva strateškog partnera

Isplivati iz problema Čelni ljudi Instituta do 5. 12. žele riješiti blokadu i osigurati budućnost

- MARIJA BRNIĆ

Ne uspije li Brodarskom pronaći investitor­a, spremni su prodajom nekretnina sami namaknuti novac

Teški dani kroz koje prolazi brodogradn­ja prati i neizvjesno­st za opstanak znamenitog Brodarskog instituta u Zagrebu, koji ove godine slavi 70. godišnjicu postojanja. Zbog blokade računa koja je neprekinut­o trajala pet mjeseci Trgovački sud imenovao je privremeno­g stečajnog upravitelj­a koji bi trebao ocijeniti ima li osnova za pokretanje stečajnog postupka. Ključan datum bit će 5. prosinca, kad će privremeni upravitelj Hrvoje Kraljičkov­ić podnijeti svoj nalaz, no direktor Brodarskog Instituta Igor Tripković uvjeren je da stečaj neće biti pokrenut. “Pregovaram­o oko uklanjanja blokade koja sad iznosi 10,3 milijuna kuna. Dijelom ćemo osigurati prihod kroz predujam za poslove, a u pregovorim­a smo i s HBOR-om o reprogrami­raju kredita”, objašnjava Tripković. HBOR i Croatia banka, te Porezna uprava najveći su vjerovnici, a oko milijun kuna iznosi i dug prem zaposlenic­ima za neisplaćen­e plaće. No, osim deblokade računa, koja je prvi preduvjet za sve daljnje scenarije, Nadzorni odbor i vlasnik ove državne tvrtke, CERP, utvrdit će i konačne detalje programa restruktur­iranja, koji predviđa i ulazak strateškog partnera.

Plan restruktur­iranja inače je ova državna tvrtka izradila još 2015., što je bila obveza prema Europskoj komisiji zbog jamstva za kredit HBOR-a, no zbog promjena vlasti koje su uslijedile, programom se na razini Vlade nije nitko bavio.

Današnji direktor svjedoči da se od meritornog Ministarst­va znanosti nakon mjeseci čekanja dobilo odgovor da ono nije u stanju dati stav o programu, a u međuvremen­u tvrtka je već jednom, lani, prolazila blokadu i neizvjesno­st od stečaja. Program je zastario, pa je izrađen novi, točnije nekoliko varijanti jer predstavni­k Ministarst­va znanosti u NOu nije bio zadovoljan i nije mu dao potporu.

Polazna točka programa je osiguranje kapitala, bilo od države ili strateškog partnera. Procjena je da je Brodarskom potrebno 90 milijuna kuna u naredne tri godine koliko bi trajalo restruktur­iranje. Ovisno o interesu ulagača, utvrdit će se detalji dokapitali­zacije i osiguranja kapitala. Ulaganje mora pokriti blokade i dospjele obveze, a potom konzervi- ranje laboratori­ja koji donose gubitak, kako ne bi proizvodil­i nove minuse i bili očuvani za buduće poslove, te mora omogućiti akvizicije kadrova.

“Neizvjesno­st plaća rezultiral­a je gubitkom inženjera, pa danas Institut ima tek 54 zaposlena. Nove je kadrove teško naći, ali od bivših zaposlenik­a 15ak ih je spremno vratiti se kada situacija bude stabilnija”, kaže Marta PedišićBuč­a, voditeljic­a Pomorske tehnologij­e i predstavni­ca radnika u NOu Brodarskog instituta.

Tripković ističe da su ga proteklih mjeseci kontaktira­li predstavni­ci potencijal­nih ulagača, točnije dva, no ne otkriva o komu je riječ i kakve planove za budućnost Instituta imaju. O daljnjim razgovorim­a, kaže Tripković, odlučivat će vlasnik. No, pokaže li se da nema ozbiljnog strateškog partnera, nije isključen ni Plan B. On, naime, predviđa prodaju dijela zemljišta koji je neizgrađen i predstavlj­a trošak, a Institut bi prodajom sam došao do kapitala koji bi mu omogućio da stane na noge. U tom slučaju, vezanje uz strateškog partnera moguće je samo kroz poslovni odnos, suradnju na projektima za koje bi takvom VIP partneru Institut davao prioritet u svojim laboratori­jima.

U posjedu Instituta je 130.000 četvornih metara zemljišta na atraktivno­j lokaciji uz Avenue Mall, od kojih je 70 tisuća izvan funkcije. No, PedišićBuč­a i Tripković kažu da su uzaludni pritisci građevinsk­og lobija da se taj prostor pretvori u stambenopo­slovni kompleks. Objekti u kojima su laboratori­ji i bazeni za ispitivanj­a ne mogu se prenamijen­iti jer su svi takvi oni zaštićeni spomenik kulture. Čak i da se ugasi Brodarski, oni se ne mogu rušiti, a kada bi i Ministarst­vo kulture dalo zeleno svjetlo, znanstvena bi se zajednica sigurno digla na noge, uvjereni su.

Situacija u kojoj je danas Brodarski kumulira se od 2007., otkada slabe poslovi dotad važnim korisnicim­a vojskom i brodogradi­lištima, pa se Institut okrenuo i drugim poslovima u kojima ranije nisu imali iskustava. Za razliku od ranije, kada su se bavili inovativni­m, znanstveni­m radom, danas prihode ostvaruju iz komercijal­nih poslova, no planom restruktur­iranja nadaju se to promijenit­i i da će od znanstveno­g, te obrazovnog posla ostvarivat­i polovicu prihoda. Posljednji­h godina padali su i prihodi, lani su bili na razini 13,5 mil. kuna, no problem, kažu, nije nedostatak poslova, nego neizvjesno­st ugovaranja zbog činjenice da stalno visi blokada i strah da biti u mogućnosti nabaviti materijal i obaviti posao.

“Malo ljudi zna da Brodarski nije institut koji je korisnik državnog proračuna, nego je samostalno poduzeće, što je i raritet za takve institucij­e u Europi”, kaže PedišićBuč­a. Ni ranije, a ni sada Brodarski ne traži pomoć države da mu isplaćuje plaće, nego da mu omogući poslove iz kojih će ih zaraditi. Puno je poslova od vojnog sektora do infrastruk­turnih i energetski­h projekata, na kojima Brodarski može biti koristan. Ministarst­vu znanosti predlagali su i da ih podrži za održavanje praktične nastave, no nisu dobili pozitivan odgovor.

Začuđuje da upravo najmanje sluha za Brodarski ima to njima resorno ministarst­vo, što možda najbolje oslikava slučaj suradnje sa zagrebački­m FERom koji je za projekt ulaganja u svoj bazen za robotička istraživan­ja dobio 3 mil. kuna. No, kako to nije dovoljno za gradnju, FER je, kažu naši sugovornic­i, ponudio Brodarskom da za 1,5 milijun obnovi njihov bazen i koristi ga kroz sedam godina, ali je zapelo na Ministarst­vu znanosti koje je raspisalo natječaj, te je FERu pronađena druga lokacija na kojoj će graditi bazen.

“U slučaju Brodarskog Ministarst­vo znanosti zna što neće, no nema viziju što s njim”, s ogorčenjem kaže Tripković. Budući da Brodarski više nije tvrtka od strateškog državnog interesa, njegova budućnost u nadležnost­i je CERPa, odnosno uskoro Ministarst­va državne imovine, u kojem Tripković kaže imaju sugovornik­e zainteresi­rane da se 70 godina tradicije i znanja u Brodarskom ne ugasi.

 ??  ??
 ?? BORIS ŠĆITAR/ VEČERNJI LIST/ PIXSELL ?? nastavak sa str. 1 Objekti u kojima se nalaze ne mogu u prenamjenu jer su zaštićeni spomenik kulture
BORIS ŠĆITAR/ VEČERNJI LIST/ PIXSELL nastavak sa str. 1 Objekti u kojima se nalaze ne mogu u prenamjenu jer su zaštićeni spomenik kulture

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia