Softveraši kroz zadrugu idu ‘u lov’ na ino tržišta
CRO Tech HUB Žele postati prva IT organizacija s više od 1000 zaposlenih u Hrvatskoj
Internacionalizacija bi morala biti jedan od ciljeva strategije razvoja domaće IT branše, kažu u zadruzi
Jedan od najvećih domaćih proizvođača ERP softvera, najviše zastupljen u sektoru trgovine PIS Poslovno informatički sistemi i hrvatski proizvođač rješenja za poslovnu inteligenciju Alfatec s još šest domaćih IT tvrtki osnovali su informatičku zadrugu. CRO Tech HUB nije prva hrvatska IT zadruga. Postoji i jedna u Varaždinu zvana Info Sektor.
Nova zadruga ipak predstavlja značajan zaokret u odnosu na način na koji su dosad veći domaći softveraši razvijali svoj nastup na tržištu. Gotovo sve članice zadruge u srpnju su u organizaciji HGKovog Udruženja za IT posjetile London i Birmingham. Razgledale su tamošnje tehnološke parkove i inovacijske centre te se upoznale s poslovanjem u Velikoj Britaniji. HGK je čak u to vrijeme razmatrao da otvori predstavništvo hrvatske IT industrije na “Otoku”, prvo te vrste.
Ni pola godine kasnije domaće su informatičke tvrtke preuzele inicijativu i same krenule u realizaciju jednog takvog plana. Pritom su “povukle” i bivšeg voditelja odjela za tehnološki razvoj i IT HGK Emila Perića, koji je upravitelj nove zadruge.
“CRO Tech HUB želi do lipnja iduće godine okupiti veći broj informatičkih i hightech tvrtki koje imaju za cilj iskoračiti na strana tržišta, a plan nam je postati prva IT organizacija koja će imati više od 1000 zaposlenih u Hrvatskoj”. kaže Perić.
Ericsson NT grupa, koji nije isključivo u ITu, broji najviše, gotovo 3000 zaposlenih. Domaći softveraš Infobip zapošljava ih više od 1300, ali nisu svi u Hrvatskoj, dok niz domaćih softveraša raste prema 500 zaposlenika.
CRO Tech HUB u tom je smislu desetinu posla obavio u startu. Osam tvrtki zajedno, a to uključuje Alfatec group, PIS Poslovno informatičke sisteme, Decodio Applications, Net Projekt, Info Novitas, AVEOR tech, Green Screens i NIVO2, zapošljavaju između 100 i 150 IT stručnjaka. Prema gruboj procjeni, ukupni prihodi su im oko deset milijuna dolara, pri čemu većina otpada na dva najveća člana zadruge. Upravitelj CRO Tech HUBa Emil Perić kaže da se projekt razvija i poprilično brzo s obzirom na to da nema mnogo IT tvrtki koje razmišljaju o bilo kakvom obliku udruživanja.
“Analizom domaćeg IT tržišta, koje prema našim saznanjima broji više od 4000 tvrtki, pokazalo se da je jako mali broj njih spreman na izlazak na strano tržište, odnosno internacionalizaciju poslovanja. Iako razumijemo da to ne mora nužno biti cilj svakoj IT tvrtki, u smo zadruzi uvjereni smo da bi to ipak morao biti jedan od primarnih ciljeva bilo koje nove strategije razvoja IT industrije u Hrvatskoj”, kaže Perić. Zadruzi je zato prvi projekt da do kraja godine otvori ured u Velikoj Britaniji.
Riječ je o investiciji od oko 100.000 eura u kojoj će zainteresirane članice sudjelovati s najmanje 5000 eura. Emil Perić pojašnjava da žele u Birminghamu, drugom najvećem gradu u Velikoj Britaniji koji predstavlja industrijsko središte Engleske, otvoriti prvi ured, a zatim bi uslijedio drugi ured, u Londonu, koji je udaljen samo sat i pol vožnje vlakom. “Isprva ćemo zaposliti osobu zaduženu za business development na tom tržištu, a zatim i više osoba raznih profila kako se bude razvijalo poslovanje”, kaže Perić.
Dodaje da je zajednički ured tu da članicama zadruge pruži podršku u realizaciji vlastitih planova u Velikoj Britaniji. No, nisu isključeni i zajednički poslovni nastupi. Perić kaže da zadruga želi potaknuti sve članice da na britanskom tržištu u budućnosti otvore vlastite podružnice i tamo investiraju u širenje vlastitog brenda.
“Uz ovakvu podršku, internacionalizaciju će moći raditi 23 puta jeftinije nego da je rade sami a većina malih tvrtki je ne bi uopće mogla napraviti, jer im je ljestvica previsoko postavljena”, kaže Perić.
Naglašava da CRO Tech HUB želi nakon Velike Britanije po istom principu otvoriti urede i u drugim dijelovima svijeta. Na popisu su im Njemačka, SAD, Irska, Južnoafrička republika te Bliski i Daleki istok. Zadrugarski pristup razotkrio im je i neke iznenađujuće, ali po njihove članove pozitivne stvari. “Otkrili smo da kad se u obzir uzmu svi poticaji koji su u Velikoj Britaniji dostupni za razvoj i istraživanje, da će nas zaposlenik s jednakom razinom znanja koštati svega 10 posto skuplje nego u Hrvatskoj”, kaže Perić. Prema podacima Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo od lani godišnji promet europskih zadruga veći je od milijardu eura, a takav model poslovanja prakticira čak 176.400 zadruga. Nisu sve u poljoprivredi, štoviše, mnogo ih je u industriji, čak i ITu. Najviše zadrugara imaju Francuska 26,1 milijun osoba, Njemačka 22,2 milijuna, Nizozemska 16,9, Velika Britanija 14,9 i Italija 12,6 milijuna ljudi udruženih u zadruge.
Bernard Toplak, osnivač i upravitelj prve hrvatske IT zadruge Info Sektora kaže da u posljednjih sedam godina nije bilo mnogo sluha za ovakav način poslovnog udruživanja. Zato ga, ističe, veseli da se sada pojavljuje još takvih inicijativa. “Točno je da si zadruga uzima dogovorenu naknadu, ali određuju je članovi i za to dobivaju mnogo više. Preko zadruge članovi mogu izdavati račun pa tako mogu raditi i freelanceri, svi plaćaju samo jednog računovođu, prema van mogu prikazati sve reference članica, tj. podijeliti ih pa su odmah u boljoj poziciji na tenderima za poslove, k tome mogu prikazati zajednički prihod pa nečijih par stotina tisuća kuna ili milijun brzo narastu na 20 ili više milijuna kuna prihoda i to otvara vrata za veće poslove na EU tržištu”, kaže Toplak, čija zadruga danas ima tri aktivna člana. Navodi da je za IT profesionalce rad preko zadruga mnogo bolji put razvoja nego solirati preko TopTala ili sličnih platformi gdje se hvataju jednokratni poslovi. “U Hrvatskoj masa ljudi još nije prepoznala da se primjerice u Njemačkoj, Austriji i Italiji zadruge jako mnogo koriste, da su moćne i utjecajne i da nikome nije čudno ako tako pokušate osvojiti neki posao”, zaključuje Toplak.
ZA IT PROFESIONALCE RAD PREKO ZADRUGA MNOGO
BOLJI PUT RAZVOJA NEGO SOLIRATI PREKO TOPTALA ILI SLIČNIH PLATFORMI GDJE SE HVATAJU JEDNOKRATNI POSLOVI