U 2019. padaju cijene hrane i lijekova, a može se očekivati i veća božićnica
Nagrađujemo izvrsnost Porezna reforma nominirana je za gospodarski događaj godine u zemlji
Većina hrane trebala bi pojeftiniti za 10 posto, dok bi lijekovi koji se ne kupuju uz recept trebali od siječnja imati čak 18 posto nižu cijenu
UNovoj godini očekuje nas pad cijena hrane i lijekova, a mnoge i puno izdašnija božićnica, već u ovoj godini. Omogućile su to promjene u poreznom sustavu koje je u tekućoj godini pripremio ministar financija Zdravko Marić. Većina hrane, odnosno svježe meso, riba, voće i povrće trebala bi pojeftiniti za 10 posto, dok bi lijekovi koji se ne kupuju uz recept trebali od siječnja imati čak 18 posto nižu cijenu. Zbog činjenice da će se poreznim izmjenama obuhvatiti većina građana prijedlog ministra Marića, koji bi trebao biti usvojen u parlamentu, nominirali smo za gospodarski događaj 2018. godine.
Niži porezi, veći prihodi
Da će se u sklopu porezne reforme smanjiti PDV na dio hrane i pelene, znalo se od srpnja kada je predstavljen prijedlog rasterećenja teških 2,8 milijardi kuna koja nas očekuju u idućoj godini, ali ministar Marić uspio je iznenaditi smanjivši PDV na sve lijekove na svega 5 posto. Uz kruh, mlijeko, knjige i novine od Nove godine najniža stopa PDVa primjenjivat će se i na sve lijekove. Do sada je niska stopa vrijedila samo za lijekove na recept. Na lijekove bez recepta Hrvati potroše oko 560 milijuna kuna godišnje. U tom je iznosu bilo 112 miliju- na kuna PDVa. Na jedan lijek koji se plaća 20 kuna plaćali smo četiri kune PDVa, a sada bismo trebali platiti svega 80 lipa pa bi lijek trebao biti 3,2 kune jeftiniji. Uz prethodna olakšanja iz 2017., dvije trećine potrošnje građana s najnižim primanjima oporezuju se po sniženim stopama PDVa. Nova pravila pojeftinit će hranu za desetak posto. Svježe i rashlađeno meso, kobasice i ostali klaonički proizvodi, svježa ili rashlađena riba, mekušci, svježi ili rashlađeni rakovi, od jastoga, hlapova do škampi i kozica, trebali bi biti jeftiniji zbog primjene porezne stope od 13 posto. Sniženja bi se trebala vidjeti i na cijenama voća, svježeg i osušenog, jajima, povrća i orašastih plodova. Snižena stopa primjenjivat će se i na isporuku žive stoke i žive ribe. Valja podsjetiti da je kroz smanjenje PDVa početkom 2017. godine već snižena cijena ulja i masti, kao i režijski troškovi električne energije, vode i odvoza otpada. Niži PDV na dječje sjedalice za automobile i dječju hranu širi se i na pelene. Podsjetimo, povoljnija su oporezivanja ulaznica za koncerte, urni i lijesova, sadnica te gnojiva. Poduzetnicima se ponovno priznaje pravo pretporeza obračunatog za najam ili nabavu osobnih automobila do 50 posto njegove vrijednosti. Poslodavcima je otvoren prostor za nagrađivanje svojih zaposlenika povećanjem neoporezivog iznosa za nagrade poput božićnica ili bonusa sa sadašnjih 2500 kuna na 7500 kuna. Izmjena pravilnika dolazi u posljednjem trenutku pa tvrtke ove godine možda i neće moći reagirati, ali će se iduće godine, obećali su poslodavci, nagrade zaposlenicima povećati. Poslodavci su ovim potezom dobili priliku da svakog zaposlenika nagrade mjesečno s više od 600 kuna. Nije to jedina izmjena koja ide na ruku zaposlenicima.
Oni koji rade u srednjem menadžmentu plaćat će manji porez na dohodak. Naime, oko 900 tisuća građana poreznim rasterećenjem iz 2017. godine, odnosno podizanjem razine osobnog odbitka na 3800 kuna mjesečno već je prestalo plaćati porez na dohodak pa im se više ni ne može pomoći kroz izmjene poreza, ali može se pomoći onima koji stvaraju nove vrijednosti, da ostanu u Hrvatskoj. Novim izmjenama građani koji imaju srednje velika primanja više neće plaćati najvišu stopu poreza na dohodak. Ona će se primjenjivati tek na neto plaće veće od 23 tisuće kuna, što je potpuni zaokret u oporezivanju plaća u odnosu na politiku SDPove Vlade u mandatu Slavka Linića koji je najveću poreznu stopu primjenjivao već i na primanja veća od 8000 kuna neto.
Bez rezova nema rasta
U Hrvatskoj većina ljudi ima niska primanja. Samo 17 posto zaposlenih ili 250 tisuća ljudi, ima neto plaću veću od 7000 kuna, a ona se u odnosu na troškove života ne bi mo- gla kvalificirati kao plaća koja omogućuje visoki standard. Zato se kroz poreznu politiku istovremeno vodi i socijalna politika. Do osjetno višeg standarda pak nećemo moći manjim izmjenama poreznog sustava već promjenom odnosa prema poziciji države u gospodarstvu.
Da bi živjeli bolje morat ćemo pojačati potencijal rasta BPDa, a to je moguće samo jačim rezovima potrošnje države i privatizacijom. Do tada porezna reforma odnosno izmjene iz kabineta ministra Marića ostaju jedina pomoć gospodarstvu. Za iduću godinu najavljeno je radikalno rezanje parafiskalnih nameta na temelju kojih hrvatske tvrtke godišnje plaćaju više od osam milijardi kuna nameta.