DOBRA GODINA ZA PROIZVODNJU VINA, RASTU INVESTICIJE, ALI SEKTOR JE JOŠ GUBITAŠ
Cyber farmer Analiza HGK Tijekom 2016.i 2017. ukupna domaća potrošnja vina iznosila je nešto više od milijun hektolitara, pri čemu su uz domaću proizvodnju na tržište stigle i ogromne količine vina iz uvoza, i to gotovo 300.000 hektolitara, a najviše onog
Hrvatska vinska scena prošli je tjedan dobila izuzetno modernu vinariju koja je rezultat napornog rada i ulaganja jednog poznatog slavonskog vinara iz Kutjeva. Investicija u vinariju Galić vrijedna 54 milijuna kuna povećat će kapacitet ovog proizvođača za trećinu, a od 54 milijuna kuna, 35 milijuna uloženo je zgradu, te 19 u opremu. Vlasnik vinarije Josip Galić kaže kako će i dalje ostati boutique vinarija koja će pratiti trendove i proizvoditi kvalitetna vina, a ne se orijentirati na masovnu proizvodnju. Krajnji cilj im je razvoj cijeloga kraja, žele od Slavonije stvoriti hrvatsku Toskanu, jer ona to opravdano zaslužuje. Vinarija je počela sa sedam hektara vinograda i 30 tisuća boca vina. Danas ima 55 svojih hektara, a dio grožđa otkupljuje od lokalnih vinogradara. Kapacitet nove vinarije je 630 tisuća boca, a plan im je godišnja proizvodnja od 330 tisuća litara.
Ovo ulaganje, koje je izazvalo veliku pažnju medija proteklih dana, nije jedino u Hrvatskoj jer su i druge veće vinarije i privatni manji vinari krenuli u novi investicijski ciklus zahvaljujući novcu iz fondova EU. Točnije, iz tzv. Vinske omotnice za koju je godišnje namijenjeno više od 10 milijuna eura. Iako u početku potrošnje ovog novca iz tog programa nije bila dobra i nije davalo konkretne rezultate, očigledno je u posljednje dvije godine ipak došlo do većeg povlačenja sredstava i bolje iskorištenosti raspoloživih sredstava. Da se nešto ozbiljno događa u sektoru pokazala je i analiza Financijske agencije (Fina) prema kojoj je u prošloj godini došlo do značajnog rasta i povećanja investicija u djelatnosti proizvodnje vina i to za čak 156,4%, dok je u djelatnosti uzgoja grožđa zabilježeno smanjenje investiranja za 60,1 posto.
U minusu 2,7 milijuna kuna
Prema podacima Fine u djelatnosti proizvodnje vina u 2017. poslovalo je 230 poduzetnika koji su zapošljavali 1050 radnika, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 2,7 posto. Promatrana skupina poduzetnika ostvarila je 503,9 milijuna kuna ukupnih prihoda, 501,8 milijuna kuna ukupnih rashoda, a dobit razdoblja iznosila je 32,2 milijuna kuna, dok je gubitak iznosio 34,9 milijuna kuna. Zaključno vinari su, prema ovoj analizi, iskazali negativan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 2,7 milijuna kuna.
Zabilježili su smanjenje ukupnih prihoda za 12,4%, ukupnih rashoda za 12,2%, pala im je i dobit za 0,3% dok je gubitak bio veći za 4,1%, što je rezultiralo i povećanjem neto gubitka za čak 120,5 posto. Od ukupnog broja poduzetnika u proizvodnji vina 65,7 posto ih je poslovalo s dobiti, dok je 34,3 posto ostvarilo gubitak u poslovanju.
U pratećoj djelatnosti, tj. proizvodnji grožđa u 2017. poslovalo je 112 poduzetnika koji su zapošljavali 849 radnika. Oni su iskazali pozitivan financijski rezultat (15,2 milijuna kuna), što je znatno povećanje s obzirom na to da su u prethodnom razdoblju ostvarili neto dobit od tek 269 tisuća kuna. Od ukupnog broja proizvođača grožđa s dobitkom je poslovalo njih 71,4 posto. Ukupni ostvareni prihod su im iznosili 387,1 milijun kuna, što je povećanje od 22,2%. Ukupni rashodi porasli su za 17,4% u odnosu na 2016. godinu, a dobit za 46,3% (23,6 milijuna kuna), dok je gubitak razdoblja smanjen za 47,1% (8,4 milijuna kuna).
Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u proizvodnji vina u 2017. iznosila je 4220 kuna, što je za 3,8% više u odnosu na prethodnu godinu te za 21,5% manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (5372 kuna). U djelatnosti uzgoja grožđa obračunata je prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 4660 kuna, što je 9,3% više u odnosu na 2016. godinu.
Unatoč povećanju uvoza za 99,6% u odnosu na prethodnu godinu, u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa ostvaren je pozitivan trgovinski saldo od 20,7 milijuna kuna. Izvoz je povećan za 17,7%. U djelatnosti uzgoja grožđa izvoz je rastao za 41,8%, a uvoz za 65,5%, dok je trgovinski saldo smanjen za 9,1% u odnosu na 2016.
U 2018. 777.000 hl vina
Prve procjene Europske komisije pokazale su da će Hrvatska ove godine imati proizvodnju vina od 777.000 hektolitara što je za 35 posto više nego u prošloj godini, ali i 23 posto manje od petogodišnjeg prosjeka.
Europska komisija je objavila kako će oba godina za proizvodnju vina u EU biti izuzetno dobra u odnosu na prošlu godinu kada je u većini zemalja proizvodnja podbacila. Prognoze EK govore o tome da će EU imati proizvodnju od 175,6 milijuna hektolitara, što je 22,1 posto više nego u 2017., i 5,1 posto više od petogodišnjeg prosjeka.
Hrvatska je prema ovim procjenama među zemljama koje će imati jedan od najveći porasta proizvodnje u odnosu na prošlu godinu. Veći rast proizvodnje od Hrvatske imat će jedino Slovenija čija bi proizvodnja trebala biti 57 posto veća. U analizi Europske komisije objašnjeno je kako je ova godina vratila vjeru u vinski sektor nakon što je prošle godine proizvodnja zbog velikih klimatskih promjena bila na rekordno niskim razinama.
Podaci HGK pokazuju da izvozimo kvalitetna, a uvozima sve više vina lošije kakvoće. U tržnoj 2016/2017 ukupna domaća potrošnja vina iznosila je nešto više od milijun hektolitara, pri čemu su uz domaću proizvodnju, na tržište stigle i ogromne količine vina iz uvoza i to gotovo 300.000 hl vina, a najviše vina lošije kvalitete njih čak 255.000 hl.
Najveći udio u ukupnoj domaćoj potrošnji imaju ostala vina s udjelom od preko 50 posto (odnosno malo više od 509.000 hektolitara). U Hrvatskoj proizvodnji dominira proizvodnja kvalitetnih vina. Od ukupno 760.000 hl koliko je proizvedeno u 2017. čak su 450.000 hl bila vina sa zaštićenom oznakom izvornosti. Za kraj valja istaknuti da smo u proizvodnji vina na 76 posto samodostatnosti, a prosječno se po glavi popije oko 22 litre.
LANI SU
INVESTICIJE U PROIZVODNJI VINA PORASLE ZA
ČAK 156,4%. I VEĆE VINARIJE I PRIVATNI MANJI VINARI KORISTE NOVAC IZ VINSKE OMOTNICE EUROPSKE UNIJE
U DJELATNOSTI PROIZVODNJE VINA OSTVAREN
JE POZITIVAN TRGOVINSKI SALDO OD 20,7 MILIJUNA KUNA