Usluga privatnika za državu najjeftinija, zašto ne surađuju?
Neravnopravan položaj u odnosu na javne ustanove i druge poduzetnike
privatnom zdravstvu treba omogućiti pristup EU fondovima i svim drugim poticajima, poručio je Davor Majetić
Iako se u privatnom zdravstvu u Hrvatskoj godišnje ostvari oko tri milijarde kuna prihoda, sustav zapošljava oko 8000 ljudi, ulaganja su lani bila na razini 330 milijuna kuna a u ovoj godini će premašiti pola milijarde, sustav privatnog zdravstva ovaj je sektor i dalje u neravnopravnom položaju naspram javnog zdravstva, ali i ostalih segmenata poduzetništva u Hrvatskoj. Najviše zbog zastarjele i neprikladne zakonske regulative, za razliku od javnih ustanova, privatni liječnici tako ne mogu povlačiti sredstva iz EU fondova, a za razliku od drugih poduzetnika oni u zdravstvu ne mogu tražiti ni državne potpore, te kao investitori ne mogu ostvarivati povrat ulaganja.
Upozorili su na to u ponedjeljak sudionici rasprave u organizaciji Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb Hrvatske udruge poslodavaca. Od Vlade traže da njihova upozorenja ozbiljno shvate i prilikom pregovora o novom financijskom razdoblju s EU.
“Dok svi pacijenti izdvajaju i do 15% plaće za javno zdravstveno osiguranje, a koriste usluge privatnog zdravstva, pitanje je zašto ne postoji ja- Svjetlost ča sinergija privatnog i zdravstvenog sustava. Usluga kod privatnika za državu je najjeftinija jer ne mora investirati ni u opremu, ni kadar ni bolovanja... Kod nas se radi distinkcija između javnog i privatnog u svemu, to treba mijenjati, jer za pacijenta je najvažnije da dobije kvalitetnu uslugu”, izjavila je Jadranka Primorac, predsjednica Udruge.
Glavni direktor HUPa Davor Majetić istaknuo je kako Hrvatska mora omogućiti privatnim zdravstvenim ustanovama da investiraju u vlastiti razvoj:
“Oprema koju koriste je skupa i bez pravilnih investi- cija neće biti dovoljno konkurentni na tržištu koje sve brže napreduje. Treba im dozvoliti da imaju pristup EU fondovima i svim drugim poticajima koji su im sada nedostupni, a sigurno bi imali s time i veći broj novootvorenih ustanova i zaposlenih koji uplaćuju u zdravstveni sustav”.
Ustvrdivši da u RH ima mjesta za privatno zdravstvo, što se djelomice vidi iz novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ministar zdravstva Milan Kujundžić otkrio je da se razmatra ponovna suradnja države s privatnicima za usluge s dugim listama čekanja. “Dobar dio doktora bi mogao više raditi, a oni koji rade više mogli bi se bolje platiti, no pitanje je možemo li mi sa 750 eura dostupnih po osiguraniku ponuditi privatne usluge”, pita se Kujundžić.
Nikica Gabrić, vlasnik i osnivač Specijalne bolnice Svjetlost upozorio je da nijedan strani investitor neće uložiti u zdravstvenu ustanovu u Hrvatskoj, jer ne može vratiti ulaganje, zbog zastarjela Zakona o ustanovama.
Ognjen Bagatin, vlasnik Poliklinike Bagatin smatra da je najveći problem u sporoj i lošoj komunikaciji unutar tijela državne uprave. ❖
ULAGAČI NEĆE U PRIVATNO ZDRAVSTVO,JER NE MOGU VRATITI ULAGANJE