Uz tehnologiju, preduvjet su i sposobni ljudi u gradskim upravama

Planovi EK inicira da se 30 milijardi eura investira u pametnu infrastrukturu i da gradovi postanu ključni centri inovacija

Hrvatska prvi put dobiva strateški dokument pad nazivom ‘Nacionalna razvojna strategija do 2030.’ u kojem će posebno biti istaknut razvoj pametnih gradova i pametnih otoka

Unarednoj perspektivi Europska komisija predlaže da ulaganje u promet u pametnim gradovima bude među prioritetima. Inicira se da 30 milijardi eura bude investirano u pametnu infrastrukturu, pa su pametni gradovi postali ključni centri inovacija. Rekla je to Maja Bakran, zamjenica glavnog direktora Glavne uprave za mobilnost i promet EK prilikom otvaranja konferencije Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista “Pametni radovi – gradovi budućnosti”, održanoj u zagrebačkoj zračnoj luci. EK je donijela i stratešku viziju za prosperitetno i klimatski neutralno gospodarstvo do

2050. pod nazivom Čist planet za sve, dokument važan za projekt pametni gradovi. Cilj je da do 2050. Europa, koja daje 10% emisija stakleničkih plinova, postane prvo klimatsko neutralno gospodarstvo na svijetu. To neće biti prepreka napretku jer je Europa od 1990. do 2017. za 22% smanjila tu emisiju, a gospodarstvo je u tom razdoblju naraslo 57 posto, dodala je Bakran. “Čak

75% Europljana živi u gradskim područjima i prinose s 85% BDPa. Važno postaje urbano planiranje, staze za bicikliste i pješake, dostave dronovima. Ključan je pojam mobilnosti kao usluge u čijem je centru građanin, imamo nove usluge – dijeljenje vozila, bicikala, novi startupovi. Grad je pravi laboratorij za nova rješenja”, rekla je. Alenka Košiša Čičin Šain, zamjenica direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, poručila je da pametni gradovi mogu bolje koristiti svoje resurse. U Hrvatskoj je istaknula primjer HEPovih pametnih mreža, projekt u koji se logistički uključio i Fond, a rezultat je efikasnija distribucija.

Na okruglom stolu koji se u sklopu konferencije Pametni gradovi 2018. održao s prošlogodišnjim dobitnicima nagrada za najbolja pametna rješenja rečeno je da pametni gradovi podrazumijevaju primjenu moderne tehnologije, ali preduvjet svega su sposobni ljudi u gradskim upravama koji takve projekte mogu osmisliti i voditi. Tako je Karlovac lani dobio nagradu Pametna uprava za svoj projekt evijeće, a Snježana Turalija, karlovačka gradska pročelnica, ističe da im je to bio poticaj da još jače krenu u digitalizaciju. “Nakon nagrade smo narednih šest mjeseci obavili nebrojeno razgovora, dogovora i anketa o digitalizaciji i modernizaciji. Shvatili smo da nemamo temeljni dokument za razvoj čitavog sustava Smart Cityja, strategiju, te smo prionuli tome”, kaže Turalija. Dodaje da su ove godine pokrenuli dva dodatna projekta. Prvi se odnosi na geografskoinformacijski centar za staru gradsku jezgru Karlovca, a drugi na registar projekata koji se vode u tom gradu. “Problem je da mnogi gradovi nemaju dovoljno stručnih ljudi koji bi mogli na nekoj višoj razini baviti digitalizacijom koja bi bila umrežena i u službi građana”, ističe Turalija. Grad Poreč je već dvije godine dobitnik nagrade za Pametni grad i to je uspjeh kojeg u Gradu žele dodatno iskoristiti da i iduće godine nadmaše rezultate od prošle dvije godine, kazala je Gordana Lalić, direktorica Parentiuma. “Poreč je grad koji je, možda malo hrabro re- čeno, grad ispred svojeg vremena. On je u najvišoj razvojnoj kategoriji pa vrlo rijetko možemo dobiti bespovratna sredstva te moramo biti kreativni u razvoju projekta. Grad bez azbesta je samo jedan od takvih projekta koji je modelom “batine i mrkve” omogućio da građani prepoznaju ovo kao nešto što je namijenjeno njihovoj dobrobiti uz subvencije grada”, kazala je Lalić. Dario Jembrek, pročelnik Koprivnice, predstavljao je taj grad koji, kako sam kaže, već pet godina razvija projekte Pametnog grada, a jedan od prvih je bila e-mobilnost dok je sada prioritet razvoj auto punionica. To se odnosi na male, ali učinkovite punionice vezane uz stupove gradske rasvjete kako bi građani mogli puniti svoje automobile na mjestima gdje ih parkiraju. Ove godine je krenula i promocija robotizacije kroz koprivničke škole.

Održivo građenje

Marija Rajaković, načelnica Sektora za strateško upravljanje i koordinaciju investicija iz EU instrumenata, na predavanju pod nazivom Strateški okvir za razvoj pametnih gradova u RH kazala je kako Hrvatska prvi put dobiva strateški dokument pad nazivom Nacionalna razvojna strategija do 2030., s vizijom, razvojnim ciljevima, provedbenim mehanizmima i definiranim izvorima financiranja. “Proces izrade bit će gotov do lipnja 2019. kad Strategija ide pred Vladu RH i sabor. Ta će strategija biti osnova za buduće alokacije iz EU fondova do 2020. Određena su tematska područja i horizontalne politike, te razvojni smjerovi, kao što je Hrvatska naprednih regija”, rekla je Marija Rajaković. U strategiji je posebno istaknut razvoj pametnih gradova i pametnih otoka. “U Hrvatskoj će 2020. u gradovima živjeti 62,6% stanovništva. Ključni razvojni izazovi su investicijske platforme za pametne gradove i otoke. Europski fond za regionalni razvoj ubuduće alokaciju za gradove od 2020. povećava s 5 na 6%”, kazala je.

Claus Bech Danielson iz Danish Building Research Institute u svom izlaganju rekao je da je u Danskoj 60ih i 70ih godina prošlog stoljeća sagrađeno 800.000 stanova, što je trećina svih stambenih jedinica. Masovno su rađeni socijalni stanovi, koji su s godinama postali stanovi za siromašne ljude. S godinama su se pojavila tri problema – tehnički, socijalni i arhitektonski. Deset godina nakon izgradnje stanova krovovi su počeli prokišnjavati, jer se rabio loš beton. Arhitekti su rekli da su ta naselja dosadna i monotona, jer su rađena po načelu jednakosti, kako se nijedan stan ne bi razlikovao. “Provedene su tri generacije obnove. Prva je bila u okviru postmoderne arhitekture, da zgrade budu manje monotone fasade su se bojale u razne boje, no uvjeti stanovanja nisu se poboljšali. Oko 2000. fasade su pokrivene ciglama i drugim materijalom, pribjeglo se dugoročnim rješenjima. Nisu važne samo fizičke promjene, već i promjene u razmišljanju, a to je potrebno u pametnih gradovima”, rekao je danski stručnjak. “Bilo je to brisanje loše arhitekture iz 60ih godina 20. stoljeća. Nedavno smo završili treću generaciju obnove, koja se odmaknula od originalne arhitekture i temelji se na novim funkcionalnosti i novoj estetici. Stavljene su staklene fasade da bude više svjetla i ova se obnova smatra održivom i nominirana je za nagradu jer je dovela do drugačije percepcije cijelog područja, rekao je danski stručnjak Claus Bech Danielson.

Austrijski arhitekt Karlheinz Boiger govorio je o održivom građenju s drvom na primjeru grada Graza. “Dr-

U KOPRIVNICI RADE NA RAZVOJU MALIH AUTO PUNIONICA VEZANE UZ STUPOVE GRADSKE RASVJETE