Predgrađe Zagreba pretvorili smo
Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, objašnjava kako su već odavno imali jasnu viziju što žele te su županija je ostvarila najveći rast zaposlenosti u Hrvatskoj sa stopom od 6,8 posto, poduzetnici su drugi u
Konsolidirani proračun za 2019. veći je 18,46 posto, a tradicionalno je naglasak stavljen na prosvjetu, zdravstvo i EU projekte
Sa Stjepanom Kožićem, županom Zagrebačke županije, razgovarali smo o viziji razvoja županije, rekordnoj stopi zaposlenosti, kapitalnim investicijama i kontinuiranom ulaganju u prosvjetu.
Županija je ove godine dodijelila rekordnih 87,5 milijuna kuna bespovratnih potpora. Da li su te potpore dale neke opipljive rezultate?
Apsolutno. Rezultati se ogledaju u obnovljenim cestama i komunalnoj infrastrukturi, poduzetničkim zonama, novim strojevima, opremi, gospodarskim vozilima kod naših poduzetnika, nizu ostvarenih projekata naših udruga – od sportskih do vatrogasnih, a ako gledamo na razini županije onda je najopipljiviji rezultat činjenica da je Zagrebačka županija ostvarila najveći rast zaposlenosti u Republici Hrvatskoj sa stopom od 6,8%. Izdašne bespovratne potpore županije već niz godina potiču gospodarske aktivnosti koje stvaraju nova radna mjesta, a u prilog tome svjedoči podatak da je u Zagrebačkoj županiji stopa zaposlenosti u posljednjih 5 godina porasla za 23,5%, po čemu smo također prvoplasirana županija.
Županija kontinuirano podržava i poduzetnike što se očitava i u činjenici da su oni drugi u Hrvatskoj prema ostvarenom prihodu i neto dobiti. U čemu je tajna njihovog uspjeha?
Kad smo prije 17 godina započeli razvijati naše poduzetničke zone imali smo jasnu viziju – Zagrebačku županiju iz predgrađa Zagreba pretvoriti u mjesto poželjno za ulaganja. Izvrstan geostrateški položaj, opremljene poduzetničke zone i učinkovita javna uprava ono su što investitori traže, a mi nudimo. Danas u našim poduzetničkim zonama posluje više od 500 tvrtki koje zapošljavaju preko 6000 ljudi, a dolazak investitora postao je gotovo svakodnevica. Mogao bi nabrajati dugo, ali samo ću istaknuti neke od ovogodišnjih investicija – Mihoković metal solutions, Designer Outlet Centar, Iverpan, hotel Princess… Kod privlačenja investitora važna je brzina, uslužnost, stalna komunikacija i dostupnost administracije prvenstveno kod izdavanja dozvola. Kod nas dobiti građevinsku dozvolu u roku od 24 sata više nije iznimka nego pravilo.
Sljedeće godine trebali bi biti završeni radovi na 50 milijuna kuna vrijednoj dogradnji Specijalne bolnice Naftalan u Ivanić-Gradu. Što će Naftalan, a time i Zagrebačka županija, dobiti ovom investicijom?
S obzirom na to da nalazište naftalana postoji, uz IvanićGrad još samo u Azerbajdžanu, ovom investicijskom “injekcijom” Naftalan i Zagrebačku županiju želimo pozicionirati na lječilišnoj karti svijeta. S obzirom na to da zdravstveni turizam u svijetu bilježi stopu rasta od 20 posto na godišnjoj razini, Naftalan će, s nizom dodatnih sadržaja – unutarnjim i vanjskim bazenima, fitness centrom, dvoranom za gimnastiku, restoranom – svakako biti dijelom tog rasta. Dolaskom novih gostiju u Naftalan očekujemo i razvoj dodatnih turističkih sadržaja prvenstveno u IvanićGradu, a onda i cijeloj županiji.
U tijeku je i jedan od najiščekivanijih projekata u županiji – Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije - Zagreb Istok, vrijedan preko 883 milijuna kuna, čiji se završetak očekuje do kraja 2023. godine. Zbog čega je on toliko važan i što on konkretno donosi stanovnicima županije?
Projekt je važan zato što će njegovom realizacijom 105.000 stanovnika na istočnom dijelu županije dobiti mogućnost priključka na novu javnu vodoopskrbnu mrežu. Projektom su obuhvaćena 4 grada i 10 općina, od kojih neke nažalost nemaju ni metra javnog vodoopskrbnog sustava. Realizacijom projekta priključenost stanovništva na javnu mrežu će se povećati s postojećih 62,95% na 90,75%, dok se očekuje i smanjenje gubitaka vode u postojećim sustavima za 36%. Efekti će biti vidljivi i u povećanju gospodarske aktivnosti jer je u okviru projekta planirana izgradnja jednog vodocrpilišta, 15 novih crpnih stanica, 5 vodotornjeva, 316.222 metara cjevovoda, 8934 kućna priključka te rekonstrukcija jedne crpne stanice i
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA JE DO SADA S 15 MILIJUNA KUNA SUFINANCIRALA 400 PROJEKTNIH PRIJAVA VEZANIH UZ EU PROJEKTE. TO NAS SMJEŠTA U TOP 5 ŽUPANIJA U HRVATSKOJ PO BROJU UKUPNO UGOVORENIH EUROPSKIH PROJEKATA
108.152 metara cjevovoda. Svjestan sam da naši žitelji na realizaciju ovog projekta čekaju dugo, ali isto tako svi mi moramo biti svjesni da je riječ o jednom zaista velikom projektu, najvećem do sada što dokazuje niz malo prije iznesenih brojeva i ukupna vrijednost investicije od 883 milijuna kuna, od kojih su 484 milijuna kuna bespovratna europska sredstva.
Dok se godinama intenzivno ulagalo u izgradnju autocesta i obnovu državnih cesta, mreža županijskih i lokalnih cesta, koje čine čak 68 posto svih javnih cesta u Hrvatskoj, bile su nekako zapostavljene. U kakvom su stanju danas županijske i lokalne ceste i jesu li trenutno raspoloživa sredstva dovoljna za njihovo održavanje i obnovu?
Da, država nas smještava na treće mjesto prema razvijenosti, a stanje cesta je toliko loše da svakodnevno usporava i ugrožava sigurno prometovanje. Dodatno frustrira što taj gorući problem ne možemo riješiti sami, kao i bilo koja druga županija u RH, nego ovisimo o resornom ministarstvu i Vladi. Jedino što smo mogli učiniti smo i učinili 2016. godine. Naša je Županijska uprava za ceste tada dignula kredit u iznosu od 50 milijuna kuna za sanaciju najugroženijih dionica. No taj je potez bio samo „kap u moru“potreba na terenu. Problem je u tome da se temeljni prihod ŽUCa, a to je godišnja naknada za ceste koja se plaća pri registraciji vozila, nije promijenila od 2002. godine. Istovremeno su cijene radova kojima se održavaju, rekonstruiraju i grade ceste porasle za više od 50 posto. Otkad sam ja na čelu Županije nema resornog ministra kod