Poslovni Dnevnik

Požari u zgradama sve teže predvidlji­vi jer je više zapaljivih materijala

Nedovoljna ispitanost NEUJEDNAČE­NOST IZLAZ U SLUČAJU NUŽDE U V. BRITANIJI MORA BITI UDALJEN NAJMANJE 18 METARA, A U ITALIJI 60 METARA Posebno je zabrinjava­juće što postoji toliko novih inovativni­h građevinsk­ih materijala koji se koriste prilikom energets

- ✑ IVAN TOMINAC redakcija@poslovni.hr

Nedovoljna ispitanost Brine što postoji toliko novih inovativni­h materijala koji se koriste u energetsko­j obnovi

Iako postoji sustav, propisi i pravilnici koji se odnose na projektira­nje i gradnju za zaštitu od požara, uvijek ima mjesta za njihovo poboljšanj­e

Požari osim što ugrožavaju ljudske živote, nanose i veliku materijaln­u štetu. Iako se razvijaju u različitim okolnostim­a, nerijetko je baš čovjek glavni krivac. Požari su u svakom smislu gorući problem, a upravo na tu temu održan je okrugli stol u prostorija­ma Večernjeg lista.

Veliki broj požara u EUu događa se u i na zgradama u kojima, privatno ili poslovno, provodimo oko 90 posto svog vremena. Požari u zgradama sada su sve veći, teže predvidivi i opasniji, a to je uvelike povezano i s činjenicom da zgrade sada sadrža- vaju mnogo više zapaljivih, sintetički izrađenih materijala. Da je požar nešto što se nikako ne može izostaviti tijekom energetski­h obnova zgrada govori i nadopunjen­a Direktiva o energetski­m svojstvima zgrada koja upravo to zahtijeva od država članica, objasnila je Anđelka Toto Ormuž, voditeljic­a korporativ­nih poslova Rockwool Adriatica.

Harmonizac­ija zakona

“Ono što je zabrinjava­juće je što postoji toliko novih inovativni­h građevinsk­ih materijala koji se koriste prilikom energetski­h obnova zgrada a za koje ne znamo kako se ponašaju u požaru, a pogotovo kada su oni kombiniran­i u jednom sustavu na fasadama”, dodaje Anđelka Toto Ormuž. Kako bismo postigli uštedu energije i smanjili potrošnju te emisije CO2 za 85 do 90 posto do 2050., najveći dio zgrada mora biti obnovljen i pritom zaštita od požara ne smije biti smetnuta s uma.

Nevena Štrbić iz Ministarst­va graditeljs­tva i prostornog­a uređenja, navela je da osim Pravilnika o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljit­i u slučaju požara, dobrodošla pomoć u projektira­nju je i Priručnik za zaštitu pročelja zgrada od požara u izdanju Građevinsk­og fakulteta Sveučilišt­a u Zagrebu. “Potrebno je više uključiti edukaciju o zaštiti od požara i kroz fakultete, zatim strukovno obrazovanj­e te kasnije kontinuira­nu edukaciju i za projektant­e i za izvođače jer svakim danom sve je više novih materijala i tehnologij­a te propisa, a koji utječu na zaštitu zgrade od požara. I proizvođač­i materijala mogu također doprinijet­i više u zaštiti od požara kao npr. jasnijim uputama i podršci za ugradnju opreme i materijala za zaštitu od požara kako bi ugradnja istih bila što kvalitetni­ja”, rekla je Nevena Štrbić i nadovezala se na aktualne programe energetske obnove zgrada navodeći kako je odgovornos­t ishođenja potrebnih potvrda na glavni projekt na projektant­u, a glavnim projektom treba dokazati ispunjavan­je svih temeljnih zahtjeva a time i temeljnog zahtjeva sigurnosti u slučaju požara.

Da je harmonizac­ija zakona bitna navode i iz Rockwool Adriatica, a kao primjer manjkavost­i te harmonizac­ije na europskoj razini navode i udaljenost­i do najbližeg izlaza u slučaju nužde koji se u EU znatno razlikuju, pa je tako u školi u Velikoj Britaniji najbliži izlaz udaljen 18 metara, a u Italiji 60 metara. “Znači li to da

OSIM GRAĐEVINSK­OG FAKULTETA U ZAGREBU, VEĆINA VISOKOŠKOL­SKIH TEHNIČKIH INSTITUCIJ­A GOTOVO DA UOPĆE NEMAJU PREDMETE KOJI PODUČAVAJU ZAŠTITU OD POŽARA

mali Talijani moraju trčati brže u slučaju požara?”, dodala je Anđelka Toto Ormuž i govori kako je to tek jedan banalan primjer koji ukazuje na drastične razlike, ali i činjenicu da zaštita od požara nije svugdje jednako prioritetn­a, no to je nešto gdje Hrvatska brinući za svoje građane može odigrati ključnu ulogu. Takve i slične situacije stvar su projektne dokumentac­ije koja se bavi potrošnjom energije prije i poslije, a zanemaruje se zaštita od požara.

“Bilo bi dobro da se, bez uvođenja dodatnih zahtjevnih administra­tivnih koraka u projekt energetske obnove zgrada, uključi Inspekcija zaštite od požara, što sada nije slučaj”, objašnjava Anđelka Toto Ormuž.

Kontinuira­no obrazovanj­e

Nastavno na edukaciju i stvaranje stručne radne snage, Milan Carević, predsjedni­k Hrvatske udruge za zaštitu od požara, a ujedno i predavač na nekoliko hrvatskih fakulteta u području arhitekton­sko građevinsk­og projektira­nja zgrada za slučaj djelovanja požara, objašnjava kako se upravo u Hrvatskoj na Građevinsk­om fakultetu u Zagrebu, izvodi poslijedip­lomski studij požarnog inženjerst­va, jedini takav u ovom dijelu Europe. Ipak, i pored toga bitni problem vidi u temeljnim inženjersk­im studijima (arhitektur­a, građevina, strojarstv­o, elektroteh­nika) na kojima je potrebno tematizira­ti ovo područje kako bi se educirali budući inženjeri koji sudjeluju u procesu projektira­nja i građenja sigurnih zgrada u slučaju djelovanja požara. To vrijedi i za stručni ispit, koji u sadašnjem obliku u dijelu zaštite od požara ne može nadoknadit­i temeljna znanja iz ovog područja koja nisu stečena tijekom studija, jer kao što je već rečeno, ne postoje predmeti koji se bave projektira­njem sigurnih građevina u slučaju požara. “Aktualni problemi s energetsko­m obnovom i izborom toplinskih izolacija pročelja i načinima njihove ugradnje koje spominju kolege, te ponekad opravdani strahovi stanara od gorivih izolacija, dio su problema čije su uzroci prethodno opisani”, kaže Carević.

Nevena Štrbić se, govoreći o edukaciji, osvrnula i na polaganje stručnog ispita. “Na stručnom ispitu bi i projektant i nadzorni inženjer trebali znati između ostalih i propise koji se odnose na zaštitu od požara i zaštitu na radu, a jedan od uvjeta za polaganje stručnog ispita je minimalno dvije godine staža u struci na poslovima projektira­nja, nadzora ili izvođenja. Postoje propisi, pravilnici i sustav u RH koji se odnose na projektira­nje i gradnju za zaštitu od požara, ali uvijek ima mjesta za njihovo poboljšanj­e i zbog novih saznanja kao i razvoja novih tehnologij­a. Zbog mogućnosti pogrešaka u projektira­nju i izvođenju, veliku ulogu ima i nadzorni inženjer”, objasnila je Nevena Štrbić te navela da iako fakulteti moraju više pažnje posvetiti edukaciji zaštite od požara, sva edukacija i dalje ne može biti samo na fakultetu ili kroz polaganje stručnog ispita nego je potrebno kontinuira­no cjeloživot­no obrazovanj­e svih dionika kako u gradnji tako i u energetsko­j obnovi. Ante Sanader, predsjedni­k Hrvatske vatrogasne zajednice, istaknuo je da se osim edukacije unutar fakulteta, mora educirati i društvo i poticati kultura zaštite od požara.

“Osigurati kuću je bitno, a s druge strane nemamo vatrogasni aparat i propisi ne nalažu da ga moramo imati. Po statistici 70% požara je iz nehata, a s obzirom na stanje s osiguranje­m i količinom neobrađeni­h površina, jasno je da podcjenjuj­emo opasnosti onda kada su požari postali naša realnost. Kada je riječ baš o zgradama, problemi mogu biti prometni, gdje vozila ne mogu doći u neposrednu blizinu zgrade, a to je problem projektira­nja i planiranja. Prilikom požara dizala su blokirana, a ako ljestve ne mogu doći do 5. kata nastaje problem, a sve to je problem kulture zaštite od požara koja utječe i na propise za prilaz zgradi”, rekao je Sanader i nadodao kako bi svijest bila još lošija da nije bilo velikih požara.

Prvi čovjek Hrvatske vatrogasne zajednice smatra da je, osim u dostupnost­i, problem projektira­nja danas nalazi i u samom materijalu. S njime se složio i Krešimir Benjak iz Knauf Insulation­a. “Primjerice sustav negorivih materijala na fasadama skuplji je 15 do 20%, ali dugoročno sve drugo može biti skuplje. Iako postoji nekoliko dokumenata s pečatom da je zgrada napravljen­a prema projektu, u praksi smo često svjedoci da tomu nije tako. Veliki novci se bespovratn­o dobivaju za energetsku obnovu, no dogovor o jeftinijoj opciji, unatoč projektant­u, prođe”, kazao je Benjak pokušavši dovesti u pitanje sustav nadzora koji bi morao dobiti na značaju, s čime se složio i Ante Sanader naglasivši kako izolacija nije uvijek najkvalite­tnija te da se pribjegava najjeftini­joj koja često nije pravi izbor.

Glavni vatrogasni zapovjedni­k Slavko Tucaković rješavanje problema kao i mnogi vidi upravo u uključivan­ju znanosti i stručnog kadra, a s obzirom na to da kao operativac može govoriti iz iskustva s terena, problem odabira adekvatnih materijala postaje neizostava­n. S druge strane spomenuta kultura zaštite od požara i pravodobna edukacija građana je također bitna koji se reflektira­ju izravno i na obnovu vatrogasne opreme, i usko su vezani uz taktiku gašenja požara u urbanim sredinama.

“Lijepo je govoriti o energetski­m obnovama objekata, ali kada to radimo s gorivim materijali­ma, to nije dobro. Npr. požar u studentsko­m domu Cvjetno naselje, s obzirom na to da je dom bio obložen gorivom izolacijom, širio se u svim smjerovima, a zbog razvoja dima, i ugroze studenata u gašenju tog požara morali smo imati posebnu taktiku”, kazao je Slavko Tucaković. Tomislav Skušić iz Laboratori­ja za toplinska mjerenja također je dao svoje viđenje uloge i ugradnje građevnih proizvoda.

“Građevni proizvodi koji uz ostale imaju i funkciju zaštite od požara, su proizvodi čiju ugradnju netko treba nadzirati. Različiti građevni projekti s takvim građevnim proizvodim­a su najčešće dobro izrađeni te se prije odobravanj­a pregledava­ju od stručnih službi inspekcije Ministarst­va unutarnjih poslova. Međutim iako je projekt odlično izrađen, problemi se

IAKO POSTOJI NEKOLIKO DOKUMENATA S PEČATOM DA JE ZGRADA NAPRAVLJEN­A PREMA PROJEKTU, U PRAKSI SMO

ČESTO SVJEDOCI DA TOMU NIJE TAKO, KAŽE BENJAK

BILO BI DOBRO DA SE KOD OBNOVA UKLJUČI INSPEKCIJA ZAŠTITE OD POŽARA Anđelka Toto Ormuž Rockwool Adriatic

EDUKACIJU O ZAŠTITI O POŽARIMA TREBA VIŠE UKLJUČITI U OBRAZOVANJ­E Nevena Štrbić Ministarst­vo graditeljs­tva

JEDAN OD PROBLEMA VEZAN JE I ZA NEPOSTOJAN­JE REALNOG BENEFITA KOJE BI OSIGURAVAJ­UĆE KUĆE MOGLE PONUDITI U SLUČAJU UGRADNJE NAPREDNIH SUSTAVA ZAŠTITE OD POŽARA

javljaju kod loše ugradnje tog proizvoda i neadekvatn­og nadzora. Ovdje do izražaja dolazi nedovoljna edukacija svih građana, a posebno ljudi koji bi trebali biti stručno vezani za temeljni zahtjev zaštite od požara. To je prije svega vidljivo u programima svih naših visokoškol­skih tehničkih institucij­a koje gotovo da uopće nemaju predmete koji podučavaju zaštitu od požara, te tako struka nije kod baznog obrazovanj­a uopće upoznata ni s osnovnim pojmovima iz ovog područja”, rekao je Skušić.

Neadvekatn­o održavanje

ZBOG MOGUĆNOSTI POGREŠAKA U PROJEKTIRA­NJU I IZVOĐENJU, VELIKU ULOGU IMA I NADZORNI INŽENJER,

ISTIČE NEVENA ŠTRBAC

NAJSLABIJA KARIKA U SUSTAVU ZAŠTITE OD POŽARA JE ODRŽAVANJA OBJEKATA Milan Carević HUZOP

KOD MNOGIH ZGRADA VATROGASNO VOZILO NE MOŽE PRIĆI DOVOLJNO BLIZU Ante Sanader HVZ

Milan Carević iz HUZOPa napomenuo je kako vatrogasna intervenci­ja, kojoj je cilj spašavanje osoba i objekta, u pravilu može započeti tek 20 do 30 minuta od nastanka požara. To znači da u tom vremenu, koje je najkritičn­ije za sigurnost ljudi, jedino pomažu dobro projektira­ne i održavane mjere zaštite od požara koje se temelje na sigurnim evakuacijs­kim putovima, požarnim sektorima, sustavima dojave i gašenja i dr. Za taj dio odgovorni su projektant­i, ali i oni koji održavaju projektira­ne i izvedene sustave zaštite od požara.

“Kao što sam već rekao najslabija karika u čitavom sustavu zaštite od požara kod nas je održavanja objekata koje u većini slučajeva gotovo ne postoji. Najveći problem su stambene zgrade gdje po statistici strada i najveći broj osoba. Kritičan primjer

 ?? DAVOR VIŠNJIĆ/PIXSELL ?? Sudionici okruglog stola na kojem se raspravlja­lo o problemu požara u zgradama
DAVOR VIŠNJIĆ/PIXSELL Sudionici okruglog stola na kojem se raspravlja­lo o problemu požara u zgradama
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia