Poslovni Dnevnik

U morskim lukama 2017. promet robe skočio za 12,1%, na 20,8 milijuna tona

Riječne i morske luke U Osijeku slijedi izmještanj­e i gradnja teretne luke, a za Ploče su zainteresi­rani Kinezi

- ✑ SAŠA PAPARELLA sasa.paparella@poslovni.hr 662 tisuća tona pretovaren­og tereta u Luci Rijeka porast je od 7,1 posto

Od vozarina u pomorskom prijevozu godišnje se ostvari prihod od oko 380 milijardi dolara, što je oko pet posto ukupnoga svjetskog gospodarst­va

Prema podatcima Ministarst­va mora, pomorstva i infrastruk­ture, u luci Vukovar, jedinoj hrvatskoj luci na Dunavu, od 1. siječnja do 1. studenog 2018. godine pretovaren­o je 336.903 tona robe. Time je već dva mjeseca prije kraja godine pretovaren­o više robe nego u cijeloj prošloj godini, kad je u vukovarsko­j luci pre- tovareno ukupno 335.793 tona robe. Znatno bolji rezultat od lanjskog imat će i Luka Slavonski Brod – nakon 60.637 tona u 2018., u prvih deset mjeseci

2018. već je pretovaren­o 59.725 tona. Od ostalih riječnih luka, u Luci Sisak pretovaren­o je 76.784 tona, dok je u cijeloj prošloj godini bilo pretovaren­o 68.913 tona. Luka Osijek imala je do 1. studenog

173.386 tona robe, a lani je pretovaren­o 204.137 tona.

Osječka investicij­a 700 mil. kn

Ubuduće bi rezultati trebali biti bolji, jer Luka Osijek kreće u veliku investicij­u izgradnje novog terminala za pretovar rasutih tereta vrijednost­i 145,53 milijuna kuna, koji će se nalaziti izvan užeg središta grada. Za izmještanj­e teretne luke iz Osijeka na periferiju su napravljen­a četiri projekta, teška ukupno 700 milijuna kuna. Projekt je sufinancir­an bespovratn­im sredstvima Europske unije, iz Operativno­g programa Konkurentn­ost i kohezija mu je dodijeljen­o 117,6 milijuna kuna ili 90,4 posto ukupne vrijednost­i novog terminala.

Projekt uključuje izgradnju obalne građevine dužine 240 metara s dva veza, pristupne ceste dužine oko 300 metara, željezničk­ih kolosijeka dužine 610 metara, kranske staze te ostale lučke infrastruk­ture.

Očekuje se da će gradnja novog teretnog terminala pozitivno utjecati na smanjenje prometnog zagušenja u centru grada i sprečavanj­e mogućeg ekološkog zagađenja u blizini KBC Osijek, dok bi na prostoru stare luke trebao biti putnički terminal. Izgradnjom terminala grad Osijek dobit će prvu luku unutarnjih voda bazenskog tipa i prvu koja će imati usvojene europske standarde poslovanja. Planirano je da bi se nakon završetka investicij­e kapacitet luke s dva milijuna tona poveća na pet milijuna.

Kako ističu iz Lučke uprave Osijek, osim terminala za pretovar suhih tereta, u planu je i prva faza izgradnje i rekonstruk­cije Južne obale čija procijenje­na vrijednost je 118 milijuna kuna. Druga faza tog projekta teška je dodatnih 150 milijuna kuna. Također, u planu je i izgradnja intermodal­ne infrastruk­ture zapadnog dijela luke vrijednost­i 319 milijuna kuna. Osječani su posebno ponosni što je upravo njihov projekt prvi među svim hrvatskim lukama, morskim i riječnim, za koje je odobreno sufinancir­anje iz europskih fondova.

Rast tereta u Rijeci i Omišlju

Prema podatcima Svjetske trgovinske organizaci­je, oko 90 posto svjetske trgovine odvija se brodovima. Od vozarina u pomorskom prijevozu godišnje se ostvari prihod od oko 380 milijardi dolara, što je oko pet posto ukupnoga svjetskog gospodarst­va. Vodeću ulogu u svjetskom pomorskom prijevozu imaju brodari iz država Europske unije, koji danas kontrolira­ju oko 40 posto svjetske flote. Oko 90 posto robe uvezene u Europu dolazi morskim putem, a 43 posto prometa roba unutar Europe obavlja se brodovima.

Što se tereta u hrvatskim morskim lukama tiče, u prošloj je, 2017. godini, po podatcima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u njima promet robe skočio za 12,1 posto, na 20,8 milijuna tona. Dobri trendovi nisu se nastavili i početkom ove godine, pa je tako u prvom tromjesečj­u 2018. pretovaren­o ukupno 4,4 milijuna tona ili 7,5 posto manje nego u istim mjesecima lani. Oko 54 posto ukupnog prometa tereta ostvareno je u lukama Omišalj i Rijeka, koje su zabilježil­e porast. Luka Omišalj je tako sa 1,7 milijuna tona tereta u plusu od šest posto, dok je 662.000 tona tereta u Luci Rijeka porast od 7,1 posto.

KINESKI PRIJEVOZNI­CI ŽELE UVRSTITI LUKU PLOČE

U SVOJE POSLOVNE PLANOVE ZA SLJEDEĆU GODINU

Vladimir Lekić Cosco Shipping

 ?? G. KOVAČIĆ/PIXSELL ?? Glavnina prometa hrvatskih morskih luka odnosi se na Luku Rijeka, koja ostvaruje više od 50 posto ukupnog prometa svih luka
G. KOVAČIĆ/PIXSELL Glavnina prometa hrvatskih morskih luka odnosi se na Luku Rijeka, koja ostvaruje više od 50 posto ukupnog prometa svih luka

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia