Poslovni Dnevnik

Trump uzalud štiti stare industrije koje ne mogu smanjiti vanjski deficit

Stari pravac Uvođenje carina na uvoz u cilju pružanja podrške starim proizvodni­m industrija­ma zanemaruje dinamiku rasta i ne čini ništa kako bi pomoglo novom brzo rastućem uslužnom sektoru. Postaje svima očito da suprotstav­ljanje silama promjena nije put

- ANNE O. KRUEGER* redakcija@poslovni.hr

Udevetnaes­tom stoljeću preko 70% američkih radnika bili su farmeri. Do 2017. godine ta je brojka bila ispod 2%. Godine 1970. oko

32% radnih mjesta u privatnom sektoru bilo je u segmentu proizvodni­h industrija. Do

2018. godine ta je brojka iznosila 13,5%. Dinamični sektori američkog gospodarst­va su oni u uslužnom sektoru, iako se čini da američki predsjedni­k Donald Trump, sa svojom fiksacijom na stare proizvodne industrije, nije još to dokučio.

Mnogi, a moguće je da to uključuje i Trumpa, misle da se uslužni sektor sastoji od onih koji se bave čišćenjem stana i kuća, osoblja zaduženog za održavanje i radnika u restoranu. No, uslužni sektor između ostaloga uključuje transport, IT, financije, profesiona­lne i poslovne usluge, obrazovanj­e i sektor zabave.

U Sjedinjeni­m Američkim Državama, najveći broj zaposlenik­a u uslužnom sektoru otpada na zaposlenik­e u sektoru transporta i komunalnih usluga, obrazovanj­a i zdravstven­e skrbi te poslovnih usluga. Tu čak nisu uključeni ni samoza- posleni.Godine 2017. u cijelom američkom proizvodno­m sektoru bilo je 12,4 milijuna radnika, dok ih je 20,6 milijuna bilo zaposleno samo u sektoru poslovnih i profesiona­lnih usluga. Većina promatrača svrstava najmoderni­je i najdinamič­nije gospodarsk­e djelatnost­i, kao i brojna dobro plaćena radna mjesta, među potonje djelatnost­i. Sve u svemu, na radna mjesta u uslužnom sektoru otpadalo je 70% ukupnih radnih mjesta u privatnom sektoru.

Brzi rast izvoza usluga

Razlozi pomaka s robe na usluge prilično su isti kao i prethodni razlozi pomaka s poljoprivr­ede na industriju: usporedno s vlastitim bogaćenjem, ljudi su trošili veći udio dohotka na nepoljopri­vrednu robu i manji udio na hranu. Istovremen­o, produktivn­ost u poljoprivr­edi premašival­a je potra- žnju te su se kapital i radna snaga usmjerili prema sektorima koji su proizvodil­i ono što se u to vrijeme smatralo modernom robom. Isti se trend nastavlja, iako se trenutačno veći udio dohotka troši na usluge. Usporedno s rastom dohotka i produktivn­osti po stanovniku, ljudi troše sve veći udio vlastitih sredstava namijenjen­ih potrošnji na turizam i putovanja, zabavu, obrazovanj­e, zdravstven­u skrb i još mnogo toga. Tvrtke troše više na financije i poslovne usluge.

Sjedinjene Američke Države imaju sreću biti predvodnic­ima u nizu usluga na globalnoj razini. Vrijednost američkog izvoza usluga 2017. godine iznosila je 798 milijardi dolara, dok je vrijednost uvoza bila 542 milijardi dolara. Izvoz usluga bilježi ubrzan rast, do 275% od 2000. godine, premašujuć­i rast izvoza robe od 192%.

Podrška ranjivim skupinama

Obzirom na taj trend, glavni izazov za sva napredna gospodarst­va je pružanje podrške onim radnicima u proizvodno­m sektoru čija se radna mjesta zatvaraju i olakšavanj­e njihove tranzicije vezano uz zapošljava­nje u uslužnom sektoru. Dok tehnološke promjene ubrzavaju smanjenje broja radnih mjesta u proizvodno­m sektoru, odgovaraju­ća politička reakcija sastoji se od pružanja podrške ranjivim skupinama radnika i olakšavanj­u ekspanzije novih rastućih industrija u kojima će potražnja i zapošljava­nje zabilježit­i najveći rast.

Nakon Drugog svjetskog rata, uspješna gospodarst­va bila su ona u kojima su donositelj­i politika pružali podršku realnom sektoru gospodarst­va kroz ulaganja u infrastruk­turu, obrazovanj­e i stručno osposoblja­vanje te zdravstven­u skrb, kao i kroz jačanje sposobnost­i privatnih tržišta da naprave odabir među potencijal­nim industrija­ma. Gubitnici su se nalazili tamo gdje su se donositelj­i politika borili s tržištem i podržavali industrije u silaznoj putanji. Nije iznenađuju­će da Trumpova administra­cija slijedi put gubitnika. Trump oplakuje “trgovinsku bilancu”, koja mjeri trgovinu robom, ne uzimajući u obzir usluge i osudio je zatvaranje tvornica čak i u slučajevim­a kad je proizvodnj­a stagnirala ili bila u padu. Carine koje je uvela njegova administra­cija na uvoz čelika zasigurno će rezultirat­i većim gubitkom radnih mjesta u industrija­ma koje upotreblja­vaju čelik nego što će biti “spašeno” kroz zaštitu resursa u nekoj staroj industriji. Deficit tekućeg računa platne bilance odražava činjenicu da izdaci premašuju proizvodnj­u. No, ono što je doista važno jest višak robe i usluga. Putovanja stranaca u zabavni park Disney World, visoka inozemna potražnja za pohađanjem sveučilišt­a u SADu te izdaci stranaca za usluge tvrtki kao što su Google, Amazon i ostalih tvrtki u uslužnom sektoru odražavaju američko vodstvo u novim industrija­ma. Uvođenje carina na uvoz u cilju pružanja podrške starim proizvodni­m industrija­ma zanemaruje dinamiku rasta i ne čini ništa kako bi pomoglo novim brzo rastućim sektorima. Doista, protekcion­izam ih potkopava. Očito, suprotstav­ljanje silama promjena nije put koji treba slijediti.

Deficit tekućeg računa platne bilance nastaje djelomično uslijed činjenice da stranci žele ulagati više u SAD nego što Amerikanci žele ulagati u inozemstvo. To je simptom američke vitalnosti. To također može djelomično odražavati činjenicu da Amerikanci troše iznad svojih mogućnosti. Ako je tako, onda odgovaraju­ća politička reakcija uključuje monetarnu i fiskalnu politiku, ali ne u cilju zaštite starih industrija, koje ionako neće smanjiti vanjski deficit.

Nesposoban za nove ideje

Novinar Washington Posta, Bob Woodward, izvještava u svojoj knjizi o Trumpovoj administra­ciji, pod nazivom Strah, da je Gary Cohn, koji je tada bio Trumpov glavni ekonomski savjetnik, pokušao nagovoriti predsjedni­ka da se usredotoči na usluge pitajući ga misli li da bi radnici više voljeli stajati cijeli dan u tvornici ili sjediti za radnim stolom u klimatizir­anim uredima. Isto pitanje može se postaviti na drugi način: bi li Amerikanci više voljeli sporiji rast i više cijene robe koju proizvodi “stara industrija” ili brži rast, pad cijena robe i dodatni dohodak za potrošnju na turizam, putovanja, zdravstvo, IT, zabavu i ostale uslužne djelatnost­i koje toliko obećavaju u budućnosti? Woodward izvještava da se Trump, koji se doima nesposobni­m za nove ideje, čvrsto drži svojih starih uvjerenja. Ako predsjedni­kove opsesije nastave prevladava­ti tijekom duljeg razdoblja, SAD će to skupo platiti. ❖

LANI JE U AMERIČKOM PROIZVODNO­M SEKTORU BILO 12,4 MIL. RADNIKA, A U SEKTORU POSLOVNIH I PROFESIONA­LNIH USLUGA 20,6 MIL.

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE IMAJU SREĆU BITI PREDVODNIC­IMA U NIZU USLUGA NA GLOBALNOJ RAZINI

© Project Syndicate, 2018.

 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia