Osijek opet privlači važne cargo letove
Uzlet aerodroma Povijesni rezultati naših zračnih luka 2018.
Uzlet aerodroma Povijesni rezultati naših zračnih luka 2018.
Slavonska zračna luka lani je zapela za oko Kinezima, koji bi ulagali, a ponuđena im je i mogućnost uzimanja luke u koncesiju na 25 godina
Hrvatski aerodromi imali su vrlo prometnu, neki, štoviše, i povijesno dobru 2018., u prilog čega govore i egzaktni rezultati. Primjerice, zagrebački ‘Franjo Tuđman’ prvi je put u jednoj godini ostvario više od tri milijuna putnika, što je čak više od trećine ukupnog broja putnika koji su prošli domaćim aerodromima. Njih je, pak, prema Državnom zavodu za statistiku, u prvih 11 mjeseci 2018. bilo 10,2 milijuna, prvi put je probijena ta dvoznamenkasta cifra. To je uzlet od 10,3% u odnosu na preklanjskih 11 mjeseci.
Poredak na vrhu
Poredak na vrhu najfrekventnijih ostao je isti nakon zagrebačkog slijedi splitski pa dubrovački aerodrom, koji su svaki svoje rekorde oborili ranije. Gleda li se samo mjesec studeni, Zračna luka Franjo Tuđman je imala 4,4% više prometa nego studenog 2017., splitska 41,8% više, a dubrovačka ipak 22% manje. Najveći skok u tom mjesecu, koji je prvi nakon glavne “ljetne”, sezone letenja, doživjela je zračna luka Rijeka na Krku, sa čak 88,3% više putnika, no njih je u apsolutnim iznosima bilo jedva oko 2000. S druge je strane najviše u studenom pala zračna luka u Zadru, ima minus od
58,2%, ukupno 1800 putnika. Zračna luka Osijek, kao jedina na kontinentu osim zagrebačke, može se pohvaliti zavidnim rastom u cijeloj
2018. Kako kaže direktor Davor Forgić, avioni su do tamo doveli ili odveli 67.235 ljudi.
“To je naš apsolutni rekord, još od osnutka zračne luke i porast od čak 55%. U protekloj godini ostvareno je i 4% više zrakoplovnih operacija nego 2017. Ovakav rezultat posljedica je povećanja prometa na međunarodnim redovnim putničkim linijama. Linija prema Baselu je postala cjelogodišnja s dodatnom trećom rotacijom tijekom ljeta i u vrijeme Božića i Nove godine, a uz liniju prema Stuttgartu, Eurowings je od 11.7. imao i liniju prema Kölnu, dvaput tjedno. Na domaćim redovnim linijama putnika je bilo 2% manje”, govori Forgić i napominje da im je najvažniji zadatak bio financijski stabilizirati poslovanje, a od 30. travnja obnovili su i status reguliranog cargo agenta.
“Sad možemo obavljati i poslove prihvata robe i pošte. Takvih teretnih letova imali smo 11, prevoženi su autodijelovi proizvedeni u Srbiji, za tvornice u Europi”, ističe. Ukupno je, inače, u svim zračnim lukama u 11 mjeseci preveženo 11,3 milijuna tona ili 25,5% više tereta nego 2017.
Povećanje kapaciteta
Forgić nastavlja da je Osijeku ove godine plan putnički promet povećati za još 10% i da novosti slijede 2020.
“Tad započinje novo petogodišnje razdoblje tzv. PSO programa, očekujemo još bolju povezanost sa svim hrvatskim zračnim lukama uz povećan broj rotacija, kao jasnu poruku RH u provođenju strateškog projekta Slavonija, da ovu regiju još snažnije poveže s ostalim regijama”, nada se Forgić. Ove godine će se nastaviti i rekonstrukcija putničke zgrade, vrijedna 20 mil. kuna. Aerodrom, koji je u 55postotnom vlasništvu države, ‘zapeo je za oko’ i Kinezima, prvo vlasnicima mariborske zračne luke, a potom i predstavnicima tvrtke CMEC. “Obje delegacije iskazale su interes za ulaganjima, ne samo u našu zračnu luku koja bi im bila odličan preduvjet za ulazak u EU, već i za gradnju energetskih i proizvodnih kapaciteta, cestovne i druge infrastrukture”, opisao je Forgić. Jedan od modela koji je Kinezima bio ponuđen je i davanje zračne luke u koncesiju na 25 godina. No, Forgić, nakon inicijalnih razgovora, nije imao ponuda na osnovu kojih bi, poručuje, postupak davanja u koncesiju započeo. ❖