Poslovni Dnevnik

Nebo nad turizmom je djelomično oblačno, pa i u Hrvatskoj

Otrežnjenj­e Turci mame niskim cijenama, i to će pogoditi one koji nisu uložili u kvalitetu i koji su u posljednje dvije godine poskupjeli na račun veće potražnje

- MARIJA CRNJAK marija.crnjak@poslovni.hr

SVJETSKA TURISTIČKA ORGANIZACI­JA UNWTO ZA 2019. PREDVIĐA RAST PROMETA ZA 3-4 POSTO, NEŠTO MANJE NEGO LANI. POTRAŽNJA JE I DALJE STABILNA

KOMBINACIJ­A VISOKE ZADUŽENOST­I, PADA PRODUKTIVN­OSTI I NISKE INFLACIJE ZNAČI DA ĆE STAGNACIJA POTRAJATI, A TURIZAM IZ TOGA NEĆE BITI IZUZET

Iako su službene poruke s najveće svjetske turističke burze ITB Berlin diplomatsk­i pozitivne, uz diskretno izbjegavan­je pojmova kao što su kriza i minus, industrija putovanja je trenutno vrlo nervozna zbog neizvjesno­sti hoće li svojim dioničarim­a u ovoj godini uspjeti osigurati rast i profit. I kada su pitanju investicij­e u hotelski biznis, a tu se radi o dugoročnom planiranju i promišljan­ju, prisutan je optimizam, ali uz povećani oprez.

Razlozi su brojni, neki akumuliran­i, neki novijeg datuma, jedni strogo ekonomski, drugi politički, a svi pokazuju kako je industrija putovanja više od svih ostalih segmenata gospodarst­va osjetljiva na niz pojava u društvu. Doduše, pogotovo kad je u pitanju Europa, gleda se na svaku zemlju i svaki projekt poimence, tako da iako Hrvatska ne može biti izuzeta iz globalnih kretanja, ima neku vlastitu priču koju ćemo morati rješavati doma.

Usporavanj­e rasta

Ako je vjerovati službenim izvorima s ITBa, unatoč usporavanj­u ekonomije, potražnja u industriji putovanja ostala je stabilna, a prognoze za 2019. godinu su još jednom pozitivne.

Broj posjetitel­ja sajma ove je godine porastao za tri posto, dosegavši brojku od 113.500, što su organizato­ri protumačil­i kao dokaz važnosti berlinske burze na globalnom tržištu. Svjetska turistička organizaci­ja UNWTO za 2019. predviđa rast prometa za 3 do 4 po- sto, nešto manje nego lani. U prošloj godini broj putovanja u inozemstvo porastao je za 5,5 posto, na 1,4 milijardi putovanja, Španjolska je prvi put skinula SAD s drugog mjesta najposjeće­nijih zemalja (nakon Francuske), a turizam je ostao ključan pokretač ekonomije.

Iako su rasla i razvijena tržišta Europe i SADa, najveći rast zabilježen je u Aziji i Latinskoj Americi i to se očekuje i u ovoj godini, iako možda u manjem opsegu.

Nepodnošlj­ivi overturiza­m

Kao jedan od najvećih izazova je relativno novi pojam koji se već udomaćio, takozvani overturiza­m, odnosno ogromne gužve koje guše mnoge razvijene destinacij­e.

Biznis tu manje zanima gužva i nevolja lokalaca, a mnogo više pad cijena uslijed pada kvalitete usluge i atraktivno­sti. Istraživan­je platforme Travelzoo pokazalo je da čak 50 posto od osam tisuća ispitanika misli da treba ograničava­ti masovni turizam, i velik dio platio bi za svoj odmor više novca samo da ne bude izložen velikim gužvama. Unatoč klišejima, najveću svijest o tome pokazali su Kinezi.

Istovremen­o, naši sugovornic­i na ITBu iz redova turoperato­ra imaju dojam da je na globalnom tržištu jako puno kapaciteta, bilo kad je u pi- tanju zračni promet bilo po pitanju smještaja, online platformi za rezervacij­e, agencija...

Zbog toga se svi još jače bore za goste svim dostupnim sredstvima, najčešće cijenama, zbog čega se i Hrvatska našla na meti kritike organizato­ra putovanja koji smatraju da smo preskupi.

Optimizam uz oprez

Usporavanj­e svjetskog gospodarst­va nadvio se kao tamni oblak i nad sudionicim­a ovogodišnj­e vodeće investicij­ske konferenci­je IHIF koja se održala također prošlog tjedna u Berlinu.

Uslijed kombinacij­e visoke zaduženost­i, niže produktivn­osti i niske inflacije stagnacija će potrajati, a turizam iz toga neće biti izuzet, moglo se čuti od vodećih analitičar­a na IHIFu. Oprez će stoga u ovoj godini biti veći nego lani, rekordnoj godini kad su hotelska ulaganja u pitanju.

Brexit je i dalje snažan uzrok nervoze među organizato­rima putovanja i hotelijeri­ma, jer se i dalje ne zna kako će u budućnosti izgledati odnosi Velike Britanije i Europske unije, te pogotovo što će to značiti za putnike u oba smjera već u travnju. To dodatno usporava rezervacij­e koje su mnogima u minusu.

Niti Hrvatska nije izuzeta od svih ovih kretanja, uz još neke okolnosti koje će morati utjecati na ovogodišnj­e rezultate, ali i razvoj turizma u narednim godinama.

Najopiplji­viji problem ove godine je povratak Turske, Tunisa, Egipta, zemalja koji privlače velik broj turista s tržišta koja su tradiciona­lno važna i Hrvatskoj, prije svega Njemačke iz koje je za Hrvatsku buking trenutno u padu.

Turci ove godine ponovno mame niskim cijenama, i to će u Hrvatskoj pogoditi sve one koji nisu uložili u kvalitetu dovoljno da zadrže lanjsku cijenu, ili one koji su u posljednje dvije godine podigli cijenu samo na račun veće potražnje.

Ako se tome pridoda daljnje bujanje privatnog smještaja na račun hotelskog, koje će očito morati ugušiti tržište, pitanje je kakva će biti bilanca na kraju 2019. godine.

Ako se još prisjetimo da nismo mnogo učinili da povećamo strana ulaganja i broj globalnih hotelskih brendova, imamo itekako mnogo razloga za brigu. ❖

 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia