EU se okreće gospodarskom razvo ju baziranom na istraživanju i inovacijama, a Mali tehnopolis upravo će to osigurati Samoboru
Protiv nezaposlenosti U Samoboru se osobito potiče zapošljavanje mladih pa tako poslodavci koji zaposle osobu do 30 godina dobiju i veću subvenciju, a padu nezaposlenosti doprinijele su i mjere poticanja razvoja u gospodarstvu
Osim ulaganja u prioritete Strategije pametne specijalizacije, investicijski prioritet je IT sektor, za koji je RH na raspolaganju 362 milijuna eura
Primjeri dobre prakse, uspostava mogućih poslovnih suradnji i prezentacija budućih usluga i aktivnosti projekta Mali tehnopolis Samobor predstavljeni su na regionalnoj konferenciji Samobor Tech Connect u sklopu projekta Poslovni uzlet, u organizaciji Grada Samobora, Poduzetničkog centra Samobor i Poslovnog dnevnika.
Promicanje pozitivne i uspješne priče, povezivanje malog i srednjeg poduzetništva s lokalnom zajednicom ciljevi su projekta Poslovni uzlet koji Poslovni dnevnik provodi već šestu godinu zaredom, istaknuo je u pozdravnom govoru glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.
Učiti jedni od drugih
Broj nezaposlenih u Samoboru na povijesnom je minimumu i ovaj grad može biti primjer svim hrvatskim gradovima, rekao je gradonačelnik Samobora Krešo Beljak. “Unazad pedesetak godina organizirali smo cijeli niz događanja, projekata i okupljanja, a za ono što je Samobor danas zahvaljujemo nekoliko generacija. Danas smo najuspješniji grad u Hrvatskoj. Mali tehnopolis još je jedan u nizu projekt na koje ćemo biti izrazito ponosni. Nadam se da ćemo učiti jedni od drugih kako bismo pozitivno utjecali ne samo na Samobor već i na cijelu Hrvatsku”, istaknuo je Beljak. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u veljači ove godine broj registriranih nezaposlenih osoba u Samoboru bio je 785, čime se nastavlja pozitivan trend smanjenja broja nezaposlenih. Bilježe i kontinuirani porast broja stanovnika. Grad Samobor je ove godine povećao sredstva za poticanje zapošljavanja u privatnom sektoru, a tijeku je javni poziv. Potiče se osobito zapošljavanje mladih, a poslodavci koji će zaposliti osobu do 30 godina dobit će i veću subvenciju. Osim zapošljavanja mladih, potiče se i zapošljavanje u proizvodnom sektoru, s čime dolaze i veće potpore. Ovo je jedna u nizu mjera kojima Samobor potiče zapošljavanje, a može se pratiti i povećanje broja otvorenih obrta u odnosu na zatvorene. “Padu nezaposlenosti doprinijele su mjere poticanja razvoja u gospodarstvu, poput potpora (samo) zapošljavanju, potpora za kapitalna ulaganja u proizvodnji i slično, koje se iz godine u godinu realiziraju u sve većim iznosima, ali i potpore u poljoprivredi koje kontinuirano podupiru održavanje i potiču daljnji razvoj poljoprivredne proizvodnje. Tu su i druge mjere gospodarske politike, a treba istaknuti i kako je Samobor grad bez prireza”, rekao je Beljak. “Naš je cilj poticati gospodarstvo i pratiti razvoj
CILJ NAM JE POTICATI I PRATITI RAZVOJ NAŠIH PODUZETNIKA
naših poduzetnika i obrtnika koji su iznimno uspješni”, ističe. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta kontinuirano podržava razvoj regionalnih tehničkih centara, poduzetničkih inovacija i novih industrija. Zakonom o državnoj potpori za istraživačkorazvojne projekte, s pripadajućim pravilnikom, stvoren je okvir kojim se mogu potaknuti veća ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj, i to kroz porezne olakšice u sustavu poreza na dobit i dohodak, navela je Ivana Soić, pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta.
“Ministarstvo je ujedno koordinator provedbe Strategije poticanja inovacija RH u razdoblju od 2014. do 2020. kojim se dugoročno usmjerava razvoj i sustavno potiču inovacije kao temeljna vrijednost uspješnog gos
Krešo Beljak gradonačelnik Samobora
podarstva i nas kao društva u cjelini. Osnivanje Inovacijskog vijeća za industriju RH, osnovanog odlukom Vlade u prosincu 2017. godine, stvorene su pretpostavke za stvaranje potrebnog institucionalnog okvira kako bismo mogli što bolje potaknuti inovaciju. Ulaganje EU za sljedeće razdoblje do 2027. bit će usmjereno na pet glavnih ciljeva: na pametniju Europu, usmjeravanje razvoja digitalizacije, gospodarsku preobrazbu, zeleniju, povezaniju i socijalniju Europu te Europu bližu građanima”, istaknula je Ivana Soić.
Novi pristup EU
Održan je intervju 2 na 1 koji je moderatorica Majda Mikulandra vodila s Dianom Krčmar, načelnicom Sektora za inovacijsku politiku te Brunom Grubešićem, voditeljem Službe za pripremu programa poticanja istraživanja, razvoja i inovacija iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Tema intervjua bila je Nacionalna strategija pametne specijalizacije RH
2016.2020., značaj regionalnih centara i tehno inkubatora te značajke kohezijske politike EU za razdoblje
2021.2027.
“Europska unija pokrenula je inicijativu za novi pristup gospodarskom razvoju koji se bazira na ciljanoj podršci istraživačkorazvojnih aktivnosti i inovacijama za države članice, čime bi se definirala područja specijalizacije koja najbolje odgovaraju ulagačkom potencijalu. Tako je Republika Hrvatska 2016. donijela odluku o donošenju Strategije pametne specijalizacije temeljem koje smo identificirali pet tematskih i 13 podtematskih prioritetnih područja koja imaju najveći potencijal za ulaganja u istraživanje i razvoj te za daljnji rast i razvoj hrvatskog gospodarstva. Donošenje Strategije pametne specijalizacije bio je obvezujući preduvjet za povlačenje sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za Tematski cilj
1 Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija.”, istaknula je Krčmar.
Osim ulaganja u prioritete Strategije pametne specijalizacije, investicijski prioritet je IT sektor, za koji je Republici Hrvatskoj na raspolaganju
362 milijuna eura. “Naglasak je na uspostavi inovacijskog ekosustava, uz pomoć kojeg bi se povezali svi dionici u procesu razvoja poduzetništva i privlačenja potencijalnih investitora. Danas je teško zadržati talente, tu Hrvatska stoji loše, stoga nam je potrebna infrastruktura ali i ulaganje u pametne vještine za poduzetnike bez kojih nema napretka i razvoja gospodarstva”, zaključio je Grubešić. U sklopu konferencije održana je i zanimljiva panel diskusija pod nazivom Mogućnosti financiranja startup tvrtki i ICT sektora – iskustva i primjeri dobre prakse – iskorištavanje sredstava iz EU fondova za IT sektor i alternativni oblici financiranja. Premda realan sektor dobro povlači sredstva iz EU fondova, na natječajima često tvrtke ne prolaze zbog dokumentacije i kompliciranosti sustava, uz veliku potražnju za konzultantima, istaknuto je na tribini. “U prošle tri godine potaknuli smo 9,3 milijarde kuna investicija različitim financijskim instrumentima i nepovratnim potporama”, rekao je Marijo Turalija, zamjenik predsjednika Uprave HAMAGBICROa te dodao da su zabilježili uspjeh i u povlačenju sredstava putem ESIF financijskih instrumenata Mikro i Malih zajmova. Jedan od alternativnih načina financiranja je crowdfunding, a platformu je u Hrvatskoj prva uspostavila Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske. “Riječ je o društveno korisnim projektima. REGEA pripada javnom sektoru, no tajna uspjeha je poduzetničko razmišljanje; sve ima vrijednost u vremenu i novcu, uz vrijednost samog djelatnika. Želimo vratiti na scenu javnoprivatno partnerstvo, što nastojimo ministarstvima predstaviti kao dobar iskorak”, istaknuo je ravnatelj REGEAe Julije Domac. Informiranost startupa nije na lošoj razini već je problem kompleksnost procesa, smatra direktor tvrtke HUB 385 Ante Magzan.
Alternativni izvori financiranja
“Zato postoje alternativni izvori financiranja. Crowdfunding – ako imate super ideju u koju vjerujete, prezentirate to općoj javnosti. Ako imate ideju, razgovarajte s onima koji vas znaju usmjeriti”, rekao je. Tvrtka ZICER u čijem prostoru danas na Zagrebačkom velesajmu radi više od 300 ljudi, danas bilježi značajan rast u poslovanju, istaknuo je pomoćnik direktora tvrtke Radoslav Barišić. “Da bi ideja mogla postati biznis, treba rada, iskustva i mentoriranja kako bi proizvod postao komercijalan”, poručio je Barišić. “Zaboravite banke, to je prva stvar. U Hrvatskoj nedostaje poticaj visoke politike. Ulažemo novac u hrvatske startupove, u 11 godina uložili smo oko 40 milijuna kuna. Moramo krenuti s debirokratizacijom; što je kraći protok informacija, to će sistem bolje funkcionirati”, zaključio je predsjednik CRANEa Davorin Štetner. ❖