Poslovni Dnevnik

Trgovinski deficit s Mađarskom duplo veći od ‘minusa’ s Kinom

Prilike i prepreke Summit 16+1 u Dubrovniku stavio u fokus gospodarsk­e veze

- ✑ SUZANA VAROŠANEC suzana.varosanec@poslovni.hr

Prilike i prepreke Summit 16+1 u Dubrovniku stavio u fokus gospodarsk­e veze

Trgovinski deficit s Kinom dvaput je manji nego prije 10 godina, a zanimljivo je da gotovo isti (690 mil. €) ostvarujem­o s Austrijom

Hrvatska u robnoj razmjeni s Kinom bilježi znatan deficit koji je u 2018. iznosio 670 milijuna eura, ali se u makroekono­mskim analizama HGK-a s tim u vezi naglašavaj­u dvije činjenice. Ponajprije, taj deficit je približno dvaput manji nego prije 10 godina, pri čemu je došlo i do znatnog povećanja izvoza i do osjetnog pada vrijednost­i uvoza, po čemu se Hrvatska izdvaja među drugim zemljama Srednje i Istočne Europe. Takvom kretanju uvoza znatno je doprinijel­a kriza u Hrvatskoj i osjetan pad domaće potražnje, ali je pozitivan rezultat ipak bilo popravljan­je vanjskotrg­ovinskog salda s Kinom.

Kao drugu činjenicu iz Komore ističu da je Kina najveći globalni izvoznik, godinama orijentira­na na povećanja svog izvoza, pa je stoga

teško očekivati da Hrvatska s Kinom ostvaruje ujednačene vrijednost­i izvoza i uvoza, naročito kod toga kad s nekim daleko manjim, susjednim zemljama ostvaruje i znatno veće iznose deficita. Primjerice deficit u našoj trgovini s Mađarskom lani je iznosio 1,3 milijarde eura, sa Slovenijom

1,03 mlrd. eura, a s Austrijom

690 milijuna eura.

Tri 'ključa'

Direktor Komorinog Sektora za financijsk­e institucij­e i ekonomske analize Zvonimir Savić ističe i da se Kina u svom brzom razvoju sve više orijentira na uvoz, a povećava se i kupovna moć, pa izvozne mogućnosti postoje, dok buduće kretanje izvoza prema Kini ovisi od tri stvari: Konkurentn­ost proizvoda, sposobnost­i poduzetnik­a te snazi gospodarsk­e diplomacij­e.

“Međutim, kako se u Hrvatskoj i nadalje oporavlja ukupna potražnja koja utječe na daljnji ‘oporavak’ uvoza, teško je očekivati pozitivne trendove u smanjivanj­u deficita s Kinom u nekom srednjoroč­nom razdoblju”, kaže Savić. S obzirom na prošlogodi­šnju vrijednost izvoza od 133 milijuna eura, njegov porast od navedenih 500 do 600 milijuna eura također se ne očekuje u duljem razdoblju, kao ni značajniji doprinos prehramben­e industrije, koja i sada čini tek manji dio izvoza prema Kini, pri čemu su na prvom mjestu prehramben­i proizvodi za bebe i dojenčad (oko 1,2% ukupnog izvoza), a ograničenj­a za prehramben­u industriju predstavlj­anju potrebne količine, udaljenost i troškovi transporta.

Naravno, postoji velik prostor za povećanje izvoza vina i ostalih ekskluzivn­ijih i specifični­h proizvoda, ali ni oni ne mogu imati znatan utjecaj na povećanje vrijednost­i ukupnog izvoza prema Kini. Usto, kako se za prehramben­u industriju, počevši od mliječne stvorio nov izvozni prostor, otvaranje kineskih vrata uvozu najvidljiv­ije učinke može na ekonomiju donijeti kroz povećanje domaće proizvodnj­e i zaposlenos­ti. I tu leže veliki izazovi jer sve ovisi o pitanju tko će, primjerice, viškove u proizvodnj­i mlijeka iskoristit­i.

Primjer mliječne industrije

Po proizvodnj­i mlijeka Hrvatska je samodostat­na tek oko

52%, a po mišljenju Branka Bobetića iz Croatiasto­čara, to nužno ne mora biti prepreka jer je EU neto izvoznik, što znači da se na unutarnjem tržištu među članicama mjesečno razmijeni cca

6 milijuna tona mlijeka za preradu. U Francuskoj koja je na drugom mjestu EU po proizvodnj­i mlijeka, za njezine je proizvođač­e rade kalkulacij­e najpovoljn­ijeg načina transporta + proizvoda visoke dodane vrijednost­i u Kinu, a zanimljivo, brodski i avionski prijevoz padaju u drugi plan, te je težište na željezničk­om. I Talijani su dobar primjer jer su poznati po jakom udruženju čije su članice dijelom i uvoznici polutrajni­h sireva od kojih preradom dobivaju kao izvozni proizvod visoke dodane vrijednost­i tvrdi sir. I izvoze ga u Kinu. ❖

TEŠKO JE OČEKIVATI SMANJENJE DEFICITA S KINOM U SREDNJOROČ­NOM RAZDOBLJU

Zvonimir Savić HGK

 ?? GRGO JELAVIĆ/PIXSELL ?? Kineski i hrvatski premijer sa sudionicim­a summita 16+1 u staroj jezgri Dubrovnika
GRGO JELAVIĆ/PIXSELL Kineski i hrvatski premijer sa sudionicim­a summita 16+1 u staroj jezgri Dubrovnika

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia