Poslovni Dnevnik

SVIJET ISTOK NJEMAČKE DO 2035. OSTAJE BEZ TREĆINE RADNIKA

Sve manje stanovnika Demografsk­o propadanje najveći izazov u bivšem DDR-u

- ✑ TOMISLAV PILI tomislav.pili@poslovni.hr

REVITALIZA­CIJA TOG DIJELA NJEMAČKE SVE VIŠE PRIVLAČI PAŽNJU POLITIČARA U BERLINU ZBOG GAŠENJA TERMOELEKT­RANA I JAČANJA DESNOG AFD-A

Nakon pada Berlinskog zida mlađi radnici s Istoka otišli su na Zapad dok je broj novorođene djece počeo opadati

Demografsk­o propadanje istočnih dijelova Njemačke u bliskoj će budućnosti dovesti do daljnjeg ekonomskog nazadovanj­a tog dijela najvećeg europskog gospodarst­va. Nakon pada Berlinskog zida 1989. godine, istočna Njemačka suočila se, u demografsk­om pogledu, s dvostrukim udarom. S jedne strane velik broj mlađih radnikako

ka otišao je u bogatiji zapadni dio države dok je istovremen­o broj novorođene djece počeo opadati.

Prema nedavnoj studiji Berlinskog instituta za stanovništ­vo i razvoj, od 77 okruga u istočnom dijelu Njemačke, u njih 41 broj radno aktivnog stanovništ­va smanjit će se za najmanje trećinu do 2035. godine. Za usporedbu, na zapadu Njemačke samo su dva takva okruga. Demografi procjenjuj­u da će samo pet gradova na istoku - Berlin, Leipzig, Dresden, Potsdam i Jena održati ili povećati broj populacije u dobi između 20 i 64 godine. Joachim Ragnitz, profesor ekonomije na dresdensko­m Tehnološko­m sveučilišt­u ističe za Financial Times je demografij­a jedan od najvećih izazova s kojim se suočava taj dio Njemačke. “To ima velike ekonomske implikacij­e kompanije neće moći naći radnike, a regionalne razlike oštro će porasti”, smatra Ragnitz.

Susanne Dähner, jedna od autorica studije Berlinskog instituta kaže kako je dugo vremena problem istočne Njemačke bio nedostatak radnih mjesta. “Sada imamo gotovo suprotan problem - regiji nedostaje radnika”, pojašnjava Dähner. “Bijela kuga” na istoku i revitaliza­cija tog dijela zemlje u posljednje vrijeme sve više privlači pažnju političara u Berlinu. Dva su razloga za to: ekonomski i politički. Naime, njemačka vlada namjerava postupno gasiti termoelekt­rane na ugljen što će ekonomski najviše pogoditi upravo istočne dijelove Njemačke. U prevladava­nje ekonomskih problema koji će nastati iz energetske tranzicije vlada namjerava uložiti oko 40 milijardi eura u idućih 20 godina. Međutim, gdje i kako utrošiti taj novac ovisit će i o procjenama koji dijelovi zemlje imaju kakvu-takvu demografsk­u budućnost. Drugi, politički razlog, izazvan je činjenicom da su upravo istočni dijelovi Njemačke postali biračka utvrda desne Alternativ­e za Njemačku (AfD). Ta je stranka politički kapitalizi­rala percepciju da je istok Njemačke, posebno ruralna područja, napušten i zaboravlje­n od regionalni­h i saveznih vlasti.

Taj je argument među tamošnjim stanovništ­vom dobio na zamahu u jeku migrantske krize 2015. kada je u Njemačku došlo milijun izbjeglica i migranata. U narednim godinama desni političari tvrdili su kako savezna vlada troši milijarde eura na izbjeglice umjesto na ekonomski nerazvijen istok zemlje. ❖

 ?? REUTERS ?? Od 77 okruga u istočnoj Njemačkoj, demografsk­i je ugroženo njih 41
REUTERS Od 77 okruga u istočnoj Njemačkoj, demografsk­i je ugroženo njih 41

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia