Lemi izvoznika pa bi trebalo donijeti ao kompenzacijske mjere
Slučajevima umjesto izvrsnim tvrtkama koje stvaraju BDP iako će se njegovim rastom rado pohvaliti
se stvari poprave umjesto da se traži izlaz. “BDP po glavi stanovnika iznosi 11 tisuća eura, a u Sloveniji je to 20 tisuća eura. Slovenija ima 30 milijardi eura robnog izvoza, a mi upola manje. Kako to ako je njih upola manje nego nas?”, upitao je poručivši okupljenim izvoznicima da su najbolji dio domaće ekonomije. Istaknuo je da se konkurentnost zemlje mjeri u tome koliki je udio robnog izvoza u BDPu, ali i koliko u tome čini industrija smatrajući da bi Hrvatska trebala imati više od 40 milijardi eura izvoza.
“Greška je kad Vlada gleda kroz mikroekonomske oči umjesto makroekonomski. Mene prođe jeza kad Vlada kaže da smo ostvarili suficit proračuna. Pa nije uloga države da zarađuje već da investira. Da bi se Hrvatska počela odljepljivati od dna trebala bi imati 15 milijardi eura investicija. Gdje je makroekonomska politika da se to osjeti?”, kazao je čelnik društva ekonomista smatrajući da se rast u posljednje tri godine može zahvaliti globalnim kretanjima, a ne potezima koje je povukla domaća politika.
“U Hrvatskoj su svete krave fiskalna i monetarna politika. Pod materijalnom i krivičnom odgovornosti, evo, tvrdim ovdje da one nisu u redu i da su najviše sputale hrvatski razvoj. Ministri i guverneri dobivaju nagrade, a Hrvatska tone, ljudi se iseljavaju. Bez industrijske politike nema razvoja”, zaključuje Jurčić ističući da strategije pomaganja i razvoja industrije imaju i velike zemlje poput Njemačke i Velike Britanije.
Može li se Hrvatska uključiti u globalne lance dodane vrijednosti? Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Zdenko Lucić skreće pozornost na mjere na raspolaganju Banskih dvora, od mjera i poticaja za konkurentnost tvrtki, kao i na zakon o potpori za istraživačkorazvojne projekte te izmjene zakona o strateškim ulaganjima. Na pitanje koliko je popularna ideja državnog intervencionizma među vladajućima po uzoru na spomenute države, Lucić kaže da poteze ne bi baš nazvao intervencionizmom, no da sličan sustav poticanja gospodarstva imaju sve zemlje. To se odnosi na proizvodnju, usluge, ulaganja u poslovne centre sve što donosi novu dodanu vrijednost i podiže razinu konkurentnosti. “U okviru Europske unije napravili smo najdarežljiviji zakon, ne morate se ni prijaviti na natječaj, sredstva dobijete ako ispunite uvjete”, kazao je Lucić.
Strani vlasnik nije isključivi razlog uspjeha poslovanja, vlasništvo vam daje priliku, ali na vama je da ju iskoristite
Domagoj Matasić E.G.O. Elektro-komponente
Zaokret u 'zeleno'
Sa zaokretom Europe prema zelenim tehnologijama, posebice u svjetlu dobrih rezultata zelenih opcija na izborima za Europski parlament, Hrvatskoj se potencijalno otvara mogućnost da proizvodi te tehnologije umjesto da ih samo uvozi, no treba biti oprezan.
“Važno je promišljati što će se sutra dogoditi da nam se ne bi dogodio primjer Sonyja koji je objavio da ima najbolji CD pa je onda došao USB koji je njihov proizvod pretvorio u davnu prošlost.
Važno shvatiti da smo dio EU, trebamo surađivati s Kinom i SADom, ali najviše radimo sa susjednim zemljama, Austrijom, Njemačkom. Treba
U EU smo napravili najdarežljiviji zakon za poticanje ulaganja za koji se ne treba javiti na natječaj već samo zadovoljiti uvjete
Zdenko Lucić državni tajnik Ministarstva gospodarstva
gledati kako se te zemlje razvijaju da ne krenemo u privlačenje investicija pa za par godina padne potražnja”, upozorava predsjednik Hrvatskih izvoznika i šef Končara Darinko Bago.
Napominje da je autoindustrija iznimno bitna grana za Njemačku u koju se možda možemo uključiti i ne zakasniti ponovno kao u prošlom valu za razliku od susjedne Slovenije.
“Autoindustrija i električni automobili mogu biti jedan od nositelja razvoja, ali nemojmo se zanositi, ne možemo to učiniti sami. Ako se želimo razvijati, moramo više pažnje posvetiti razvoju tih zemalja”, kaže Bago ističući da se za to moramo početi mijenjati jer smo prekritični što mladima ubija “svaku volju da ostanu ovdje”. S jačanjem naglaska na zelene teme na panelu se postavilo pitanje bi li HNB podržao ulaganja u zeleno bankarstvo.
“Kod nas se o tome još ne govori, no vani je ta tema dosta prepoznata kao kompatibilna s funkcijama središnjih banaka. Glavni europski središnji bankar teško je preko usta prevalio, ali je to postalo tema”, kazala je zamjenica guvernera HNBa dr.sc. Sandra Švaljek. Iako središnje banke ne mogu usmjeravati investicije komercijalnih banaka, mogu imati ulogu u “zelenim” investicijama, primjerice biti podrška izdavanju zelenih ob