Kineski kapital podiže kvalitetu turizma u Hrvatskom zagorju

Kineski investitori su kao jednu od svojih ključnih investicijskih točaka u Hrvatskoj odredili Hrvatsko zagorje.

Prva kineska investicija uopće u Hrvatskoj bila je ona u Krapinskim Toplicama, točnije u Hotel Toplice i to uz posredovanje Kineske jugoistočno europske poslovne asocijacije (CSEBA).

Poslije toga slijedilo je potpisivanje dvaju memoranduma, kako s općinom Krapinske toplice tako i s općinom Kumrovec kojim su određeni investicijski projekti za čiju su realizaciju zaintersirani kineski investitori.

Prvenstveno se radi o projektima u zdravstvenom turizmu, ali su tu i projekti iz sektora sportske infrastrukture, edukacije, ali i sadržaji namijenjeni ljudima treće dobi.

Kineski su investitori prepoznali Hrvatsko zagorje kao zelenu destinaciju s izrazitom komparativnom prednošću koja se ogleda u visoko kvalitetnim termalnim vodama. Termalna voda izvire iz četiri izvora. Voda Krapinskih Toplica je ocijenjena kao šesta najkvalitetnija termalna voda Europe.

Voda se pokazala posebno pogodna za reumatizam, oboljenja kralježnice, neuromuskulaturne tegobe, dijabetes sa zglobnim komplikacijama, posttraumatska stanja prije i poslije ortopedskih, kirurških i neurokirurških zahvata na lokomotornom sustavu tijela, srčane bolesti i bolesti perifernih krvnih žila, poboljšanje postinfarktnih i postoperativnih stanja. Krapinske Toplice u kontekstu termalnih voda imaju bogatu tradiciju dugu 160 godina. Kad je poznati trgovac Jakov Badl,

izmoren stalnim putovanjima konjskim zapregama, napaćen kostoboljom, sredinom 19. stoljeća zastao u Krapinskim Toplicama i okupao se u jednom od bazena, iz vode je izronio novi čovjek, izliječen i osnažen za nove poslovne pobjede – pobjede koje želi ostvariti baš u Krapinskim Toplicama. Badl kupuje kupelji i gradi nove – danas legendarne Jakobovu, Marijinu i Pučku kupelj. Već 1860. gostima nudi smještaj u sedemdesetak kreveta i tu godinu možemo smatrati početkom organiziranog turizma u Krapinskim Toplicama.

U posljednjih nekoliko mjeseci u fokusu kineskog interesa su i projekti u općini Kumrovec. Kompanija Zhongya Nekretnine dala je jedinu ponudu za kupovinu Hotela Zagorje odnosno bivše Političke škole. Bivša Politička škola u Kumrovcu ukupne je površine 26.285 m2, od čega je dvorište površine 20.384 m2 i poslovna zgrada površine 5.901 m2), Hotel Zagorje je ukupne građevinske bruto površine

11.310,00 m2 raspoređene na četiri etaže i bruto volumena 34.464,20 m2.

Ministarstvo državne imovine nedavno je uručilo Sportsko rekreacijsku poljanu u Razvoru u vlasništvo Općini Kumrovec. Radi se o Stadionu Kumrovec koji se nalazi u naselju Razvor, na samoj granici s Republikom Slovenijom. Prostire se na

153.000 m². Izgrađen je za potrebe Ljetne Univerzijade 1987. godine.

I za ovaj objekt u Općini Kumrovec interes je pokazala Jiang Yu, osnivačica kompanije ZRun Wellton Industries.

S Općinom Kumrovec imamo kvalitetan partnerski odnos, što smo izgradili kroz kvalitetno posredovanje Kineske jugoistočno europske poslovne asocijacije (CSEBA). Vjerujemo kako ćemo uspjeti u nastojanju da ovaj objekt pretvorimo u suvremeni sportski sadržaj koji će služiti građanima ove općine i Hrvatskog Zagorja. Želimo da stadion postane svjetski nogometni kamp, gdje bi se mogle pripremati, ne samo reprezentacije iz cijelog svijeta nego i nogometni klubovi. U tu priču bi bio uključen Spomendom Kumrovec koji bi bio u funkciji hotela, rekla je Jiang Yu.

U bliskoj budućnosti očekuje se da pod upravljanje općine Kumrovec dođe i Spomendom za kojeg su kineski investitori također zainteresirani.

Kad govorimo o kineskim turistima, najbolje nam se prilike pružaju upravo u segmentu zdravstvenog turizma.. Tijekom gotovo cijelog perioda svoje povijesti Kina se oslanjala na tradicionalnu kinesku medicinu kao osnovu zdravstvene usluge u Kini. I dok je tradicionalna kineska medicina vrlo prirodna i efikasna u prevenciji gotovo svih vrsta bolesti, ono što je Kineze privuklo “zapadnoj“medicini je sama efikasnost lijekova i liječenja kada bolest već nastupi. Kineski javni zdravstveni sustav se nikada nije uspio dovoljno razviti da ponudi kvalitetnu, a povoljnu zdravstvenu uslugu za svoje mnogobrojno stanovništvo (čak i najosnovniju), a s pojavom privatnih bolnica u Kini zdravstveni sustav i usluge liječenja su postale vrlo komercijalne. Biti bolestan u Kini je zapravo vrlo skupo, a to postane jasno već pri prvom ulasku u kinesku bolnicu gdje ste s ulaza prvo usmjereni prema – blagajni. Srednje imućni te bogatiji sloj Kineza sve više shvaća da jeftiniju i pouzdaniju medicinsku uslugu mogu dobiti van granica svoje države.

Izrazito snažni rast u broju kineskih zdravstvenih turista koji su putovali u inozemstvo započeo je prije 10ak godina, a iako pouzdane statistike ne postoje, kineska državna agencija China Tourism Academy u svojem izvješću iznosi kako od 2009. godine Kina bilježi godišnji rast ovoga tržišta između 30 i 150 posto svake godine. Brojke govore kako je u 2016. godini 500.000 Kineza putovalo u inozemstvo iz medicinskih razloga, u 2017. gotovo milijun, a u 2018. godini 1.4 milijuna. Pretpostavka jest da su stvarni podaci barem dvostruko veći s obzirom da se detaljniji razlozi putovanja u inozemstvo nigdje sustavno ne bilježe.

Kinezi kao osnovne motive liječenja u inozemstvu iznose nepovjerenje prema kineskim lijekovima, nestručnost kineskih liječnika u javnim bolnicama, nestručnost kineskih bolnica u “zapadnjačkim“metodama liječenja, prevelike cijene usluga liječenja u privatnim klinikama a koje posjeduju zadovoljavajuću kvalitetu. Jugoistočnoazijske zemlje prepoznale su svoje prednosti (kvaliteta, blizina, jezik) te se već dugi niz godina ciljano promoviraju u Kini. Zemlje poput Hrvatske tek moraju kvalitetno identificirati svoje prednosti i ciljano razviti svoje proizvode za kinesko tržište, koji će uključivati i efikasna rješenja za jezične i birokratske probleme poput, primjerice, viza. Velika prilika je tu, valja je iskoristiti. ❖