Nova slovenska epizoda u priči oko Ljubljanske banke
Parnica Otvorena usmena rasprava na Europskom sudu za ljudska prava
Parnica
Otvorena usmena rasprava na Europskom sudu za ljudska prava
SLOVENSKA STRANA TVRDI DA U POSLJEDNJIH 30 GODINA LJUBLJANSKA BANKA UNATOČ BROJNIM SUDSKIM POSTUPCIMA NIJE MOGLA NAPLATITI SVOJA POTRAŽIVANJA
Sud u Strasbourghu odlučuje je li opravdana tužba Slovenije protiv Hrvatske oko tražbina bivše banke
Na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu u srijedu je otvorena usmena rasprava u vezi opravdanosti tužbe što ju je Slovenija u rujnu 2016. pokrenula protiv Hrvatske, vezano na tražbine “stare” Ljubljanske banke Zagreb iz 80ih godina prošlog stoljeća, kad je pravna prethodnica sadašnje Nove Ljubljanske banke (NLB) djelovala u Hrvatskoj. Tijekom rasprave koja je javna zastupnici obiju strana predstavit će svoja stajališta o predmetu tužbe i odgovarati na dodatna pitanja članova velikog
sudskog vijeća koje mora donijeti odluku je li sud u Strasbourgu nadležan za taj predmet, budući da su na njemu tužbe država protiv država rijetkost, a u pravilu preuzima slučajeve vezane za kršenje ljudskih prava pojedinaca i grupa ljudi.
Onemogućene naplate
Ako se proglasi nadležnim, u nastavku postupka odlučuje o meritumu predmeta i tužbenom zahtjevu, a odluka suda je konačna. Slovenija u tužbi koju je usmeno predstavila visoka predstavnica vlade za pitanja sukcesije Ana Polak Petrič tvrdi da Ljubljanska banka Zagreb proteklih 30-ak godina unatoč brojnim sudskim postupcima koje je pokretala u Hrvatskoj nije mogla naplatiti svoja stara potraživanja u Hrvatskoj iz 80ih godina prošlog stoljeća. Prvenstveno se radi o onim potraživanjima koja su nastala kreditiranjem poduzeća, ali i fizičkih osoba. Navodi da je tako oštećena za 429,5 milijuna eura.
Slovenska strana smatra da je navedena svota minimalna “pravedna odšteta”, odnosno kompenzacija za nenaplaćene tražbine od hrvatskih poduzeća i fizičkih najmoprimaca u Hrvatskoj u vrijeme bivše SFRJ. “Iz europske konvencije o ljudskim pravima jasno proizlazi da svi pojedinci i pravne osobe imaju zajamčena prava. Ukoliko sud odbije našu tužbu, to bi značilo da pravne osobe koje su u državnom vlasništvu ne uživaju ta prava i da sud u Strasbourgu zaštitu njihova prava ne može jamčiti”, kazala je Ana Polak Petrič.
Nema destabilizacije
U tužbi također navodi da su hrvatske vlasti svojim “sustavnim” intervencijma u sudske procese koje je pokrenula Ljubljanska banka onemogućile naplatu starih potraživanja od poduzeća kao što su IPK Osijek i Ina. Nadalje, u tužbi se tvrdi da je Hrvatska na taj način kršila više odredaba konvencije o ljudskim pravima koje jamče prava na korištenje imovine, pošteno suđenje i korištenje pravnog lijeka te na jednakopravan tretman.
Ministar gospodarstva Darko Horvat u srijedu je na margini konferencije “InvestCro: Investicije u ključnim sektorima”, ocijenio da bilo kakva odluka Europskoga suda za ljudska prava po tužbi Slovenije neće destabilizirati hrvatsko gospodarstvo.