‘Investicijski potencijal turizma doseže tri milijarde eura, prostora za razvoj ima’
Nužno porezno rasterećenje Hrvatska ne može biti konkurentna na Mediteranu s tako visokim stopama PDV-a
Hrvatska je strancima primamljiva, ali važno je i što ulagač dobiva i u kojem periodu. On gleda i na održivost investicija, a uz to se susrećemo s izazovima radne snage
Potencijal Hrvatske, pogotovo hrvatskog turizma, vidljiv je zadnjih godina na Dalekom istoku, a to potvrđuje rast kineskih turista, kao i brojne nagrade koje hrvatski turizam dobio na sajmovima u Kini, istaknuo je Siniša Malus, menadžer za komunikacije Kinesko jugoistočno europske poslovne asocijacije (CSEBA), na panelu o investicijama u turizam.
“Značajan je investicijski interes Kineza u Hrvatskoj, čega su svjesni svi koji već surađuju s njima ili tek planiraju. Kineski turisti najviše vjeruju sebi i za njih je velika stvar ako mogu putovati na destinacije gdje ima kineskih investicija. Oni nisu klasični turisti orijentirani na ljetne radosti, više su okrenuti kulturi i gastronomiji, što bi moglo donijeti značajan rast u
posezoni i predsezoni”, rekao je Malus i ustvrdio da do kineskih investicija i ozbiljnijeg posla ne može doći bez politike koja je presudna, jer investitori žele znati da su dobrodošli.
Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, rekao je da “prostora za razvoj u turizmu ima i na Jadranu i u kontinentalnom dijelu, stoga je potrebno investirati i raditi na razvoju.
“Procjenjujemo da je investicijski potencijal oko tri milijarde eura. Ove godine u hrvatski turizam uložili smo milijardu eura, od čega 400 milijuna eura u privatni sektor, a 600 milijuna eura u infrastrukturu i javni sektor. Postoji najvažniji okidač – koliko su te investicije i okviri atraktivni za potencijalne investitore. Ako je povratna investicija zadovoljavajuća i slična onima iz drugih zemalja, bit će investicija. Moramo razlikovati greenfield od brownfielda kojeg je puno, dok greenfielda gotovo da i nema”, napomenuo je Ostojić koji smatra da smo prenormirani i prekomplicirani za kvalitetan biznis jer je, kaže, važan pokret kapitala. Istaknuo je da RH ne može biti konkurentna ako ostale zemlje imaju stopu PDVa od 10 posto dok je Hrvatska na 25, odnosno 14 posto.
“Radili smo simulacije koje su pokazale da bismo došli na jednopostotni poen stupnja povratne investicije kad bismo spustili PDV na smještaj s 25 na 13%. Traži se i dizanje kvote za zapošljavanje stranih radnika na 20.000, ali ne može hrvatski turizam ovisiti o tome hoće li se donijeti 4500 novih dozvola, oko toga moramo biti brzi i fleksibilni jer nije riječ samo o broju radnika već i o kvaliteti. Potrebno je kreirati sustav poticanja investicija. Najveći izazovi su radna snaga, pitanje PDVa i pitanje turističkog zemljišta”, istaknuo je Ostojić.
Upozorio je da investitor ne može kupiti parcelu i čekati dvijetri godine za rješavanje papirologije, to biznis ne trpi. Prepreka je na lokalnoj i županijskoj, ali i nacionalnoj razini. Moramo ubrzati i pojednostavniti procese, deregulirati sustav koji se tiče biznisa. Možemo investirati bilo gdje na svijetu, no ako ne budemo dovoljno konkurentni, kod brzine povrata i jednostavnosti i efikasnosti administracije, investitori će otići drugdje”, dodao je. Hrvatska je strancima primamljiva, no važno je i što investitor ulaganjem dobiva i u kojem periodu, istaknula je Josipa Jutt Ferlan, klaster generalna menadžerica za Hilton u Zagrebu.
“Pokrenuli smo procese, no nismo ih dovoljno kapilarno proveli. Važno je naglasiti da niz investicija nailazi na probleme u zakonodavstvu, lokalnim samoupravama, a promjene se nisu dogodile sukladno tržišnim promjenama koje investitor traži”, rekla je Jutt Ferlan. U tri Hiltonova hotela uložili su pola milijarde kuna, još toliko imaju u turističkom portfelju diljem Hrvatske, no Jutt Ferlan smatra da je cilj osloboditi se administrativnih barijera i nameta koji ih opterećuju. “Investitor gleda i na održivost investicija, a uz to se susrećemo s izazovima radne snage u turizmu koja isto utječe na održivost; ima prostora za fleksibilnost da se poslodavcima olakša fluktuacija i dinamika radne snage”, ističe Jutt Ferlan. ❖
TRAŽI SE DIZANJE KVOTE ZA ZAPOŠLJAVANJE STRANACA NA 20.000, ALI NE MOŽE TURIZAM OVISITI O 4500 NOVIH DOZVOLA JER NIJE RIJEČ SAMO O BROJU RADNIKA VEĆ I O KVALITETI