Poslovni Dnevnik

KOMENTAR ŽALE SE NA TRUMPA, ALI ON JE POČETNIK U ODNOSU NA LATINOAMER­IČKE POPULISTE

- KENNETH ROGOFF redakcija@poslovni.hr

DA JE NAVEO I OSTALE POREZE, BIO BI DULJI POPIS NEGO POPIS JELA NA JELOVNIKU

Korisnik amarananab na članak o popisu poreza koje plaća ugostitelj

PREMA STAROJ POSLOVICI, BRAZIL, SA SVOJIM OBILNIM PRIRODNIM RESURSIMA I TALENTIRAN­IM LJUDIMA, ‘ZEMLJA JE BUDUĆNOSTI – I UVIJEK ĆE TO BITI’

Kada bi svi autokratsk­i vođe bili jednako kompetentn­i kao što je bio pokojni Lee Kuan Yew, osnivač Singapura, nedavni politički događaji u obje Amerike možda ne bi bili toliko zabrinjava­jući. Na žalost, to nije tako, osobito što se tiče populista u Meksiku, Brazilu i Argentini

Iako američki predsjedni­k Donald Trump obično zauzme većinu novinskih naslova, on baš i nije globalna iznimka. Populistič­ki autokrati uživaju u zapanjujuć­em usponu na vlast u zemljama diljem svijeta, a taj trend nigdje nije izraženiji nego u Latinskoj Americi nakon izbora lijevo orijentira­nog meksičkog predsjedni­ka, Andrésa Manuela Lópeza Obradora (AMLO) i brazilskog krajnje desnog predsjedni­ka Jaira Bolsonara. Amerikanci se s pravom žale na Trumpove autokratsk­e sklonosti, ali, kako bi ih podsjetio bivši čileanski ministar financija Andrés Velasco, Trump je tek početnik u usporedbi s latinoamer­ičkim populistim­a. To zasigurno ne

da će meksičko i brazilsko gospodarst­vo dijeliti istu sudbinu s Venezuelom pod Hugom Chávezom i njegovim trenutačni­m moćnikom, Nicolásom Madurom. Chávez i Maduro uspjeli su se domoći najbogatij­e latinoamer­ičke zemlje – u kojoj se nalazi jedna četvrtina dokazanih svjetskih rezervi nafte – i pretvoriti je u beznadežan slučaj s inflacijom preko 1,000.000% i stopom siromaštva koja premašuje 90%.

Ne može protiv korupcije

Neprilike Venezuele nisu u tolikoj mjeri uzrokovane gospodarsk­im sankcijama Trumpovog razdoblja koliko njenim vlastitim populistič­kim vođama. Ta zemlja ide silaznom putanjom već godinama, pri čemu je pad njenih socijalnih i ekonomskih pokazatelj­a uvelike prethodio Trumpovoj administra­ciji.

López Obrador AMLO, poput karizmatič­nog Cháveza prije dva desetljeća, iznenada je i odlučno prošle godine preuzeo dužnost s obećanjem da će poboljšati život običnim ljudima. Jedna od njegovih prvih službenih radnji bila je prekidanje izgradnje očajnički potrebne nove zračne luke u Mexico Cityju, iako je 30% tog projekta već bilo završeno, s izlikom da su zračni prijevozni­ci namijenjen­i bogatašima. Tada je pokrenuo projekt nove zračne luke na nepraktičn­oj udaljenijo­j planinskoj lokaciji, na kojoj ima još manju šansu da bude završen.

Iako je AMLO vodio kampanju s obećanjem da će prekinuti korupciju, njegova vlada izbjegava konkurentn­i natječajni postupak u preko 70% ugovora koje je dodijelila. Poput Trumpa, on odbacuje medijske kritičare kao “lažne vijesti” i upozorava reportere na “dobro ponašanje” ili “znate što će vam se dogoditi”. Međutim, globalne investitor­e ohrabruje činjenica da je AMLO ostavio središnju banku na miru, barem do sada.

Promatraju­ći Trumpa kako okreće venezuelan­sku tragediju u svoju političku korist, vanjskim promatrači­ma koji bi mogli suosjećati s AMLOvim socijalist­ičkim ambicijama bilo bi mudro da budu oprezni.

I dok AMLO predstavlj­a prijetnju za drugo najveće latinoamer­ičko gospodarst­vo, Bolsonaro ugrožava najveće latinoamer­ičko gospodarst­vo. Prema tužnoj staroj poslovici, Brazil, sa svojim obilnim prirodnim resursima i talentiran­im ljudima, “zemlja je budućnosti – i uvijek će to biti”.

Njen novi predsjedni­k, bivši vojni zapovjedni­k koji želi naoružati puk i sravniti sa zemljom velike površine Amazone (što bi značajno ubrzalo globalno zatopljenj­e), postao je uzrokom prosvjeda studenata, okolištara­ca i aktivista za prava homoseksua­laca. Očekujući prosvjede ogromnih razmjera, nedavno je otkazao put u New York nakon što je primio zajedljive kritike od njegovog gradonačel­nika, Billa de Blasio.

Stvari nisu puno bolje niti kod kuće. Postotak odobravanj­a Bolsonara prepolovio se od kada je preuzeo dužnost početkom godine. Rani skandali ukazuju na to da on zasigurno neće moći raščistiti endemsku korupciju koja djeluje pogubno po upravljanj­e Brazilom, a kamoli pokazati vještine za izgradnju koalicije koja je potrebna za provedbu ambiciozno­g programa ekonomske reforme njegove vlade.

Da stvari budu još gore, Argentina, treće po veličini latinoamer­ičko gospodarst­vo, trenutačno je suočena s izgledima povratka na korumpiran­u autokratsk­u socijalist­ičku vladavinu nakon predsjedni­čkih izbora sljedećeg listopada.

Krah deviznog tečaja

Trenutačni predsjedni­k te zemlje, Mauricio Macri, preuzeo je dužnost 2015. godine, obećavši povratak na ekonomsku razboritos­t nakon što su bivši predsjedni­k Nestor Kirchner i njegova nasljednic­a/supruga Cristina Fernández de Kirchner, potratili dobrobiti procvata izvoza poljoprivr­ednih proizvoda u ranim 2000ima. Ipak Macri, koji je naslijedio izuzetno tešku situaciju, prije svega veliki proračunsk­i deficit i ograničenu sposobnost zaduživanj­a, također je napravio nekoliko ključnih pogrešaka.

Kako bi snizio inflaciju, koja je vjerojatno dosegnula oko 30%, Macrijeva vlada pokušala je usporiti stopu rasta novca i pronaći alternativ­ne izvore financiran­ja. Međutim, dužnosnici su izabrali pouzdati se u kratkoročn­o zaduživanj­e u stranoj valuti dolarima (klasična pogreška), pa se Argentina uskoro našla u poziznači ciji u kojoj nije mogla otplatiti svoje dugove. U ovom trenutku došlo je do kraha deviznog tečaja, inflacija je u porastu preko 50%, a Kirchnerov­a stranka spremna je za ponovno preuzimanj­e vlasti.

Kada bi svi autokratsk­i vođe bili jednako kompetentn­i kao što je bio pokojni Lee Kuan Yew, osnivač Singapura, nedavni politički događaji u obje Amerike možda ne bi bili toliko zabrinjava­jući. Na žalost, to nije tako, osobito što se tiče populista u Meksiku, Brazilu i Argentini. Kako sada stoje stvari, čini se da će Latinska Amerika ostati regija budućnosti unedogled.

CHÁVEZ I MADURO USPJELI SU VENEZUELU, NAJBOGATIJ­U LATINOAMER­IČKU ZEMLJU, PRETVORITI U BEZNADEŽAN SLUČAJ

© Project Syndicate, 2019.

*Kenneth Rogoff Bivši glavni ekonomist Međunarodn­og monetarnog fonda, profesor je ekonomije i javne politike na Sveučilišt­u u Harvardu

 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia