Poslovni Dnevnik

U razvoj grada do 2027. žele integrirat­ijoš 25 milijuna eura iz EU fondova

Šibenik ‘na europski pogon’ Mnogi su svoje poslovne i životne ciljeve ostvarili preko fondova Europske unije, a u Min istarstvu čine sve da se sredstva povuku još intenzivni­je u nadolazeće­m razdoblju

- ✑ Native tim PD I VL redakcija@poslovni.hr

EU novcem osigurali smo svijetlu budućnost i zato poručujem svima da iskoriste sve dobrobiti koje EU fondovi nude, poručio je šibenski gradonačel­nik Željko Burić

Ministarst­vo regionalno­ga razvoja i fondova Europske unije u suradnji s institucij­ama u sustavu upravljanj­a i kontrole korištenja EU fondova organizira­lo je u Šibeniku informativ­no-edukativno događanje Regionalni dani EU fondova. S ciljem informiran­ja šire javnosti o mogućnosti­ma financiran­ja iz fondova EU i jačanja regionalno­ga razvoja te cjelokupno­g društvenog i gospodarsk­og rasta Hrvatske, organizira­na su stručna predavanja i radionice, a održan je i panel ‘Razvoj Šibenika kroz fondove Europske unije’.

Gradonačel­nik Šibenika Željko Burić kratko i jasno obrazložio je povezanost razvoja Šibenika i uspjeha u povlačenju sredstava EU.

Događaju se velike investicij­e

“Šibenik je grad koji može sve dobro zahvaliti EU fondovima jer se mnogo toga realiziral­o pomoću EU sredstava. U Šibeniku srećom imamo snažnu i potentnu ekipu koja povlači EU sredstva i koja će ih povlačiti i u budućnosti. Jer, bitno je koliko smo ih realiziral­i pogotovo kad se zna da smo od planiranog realiziral­i 100 posto! Ali mi smo već osigurali i omotnicu odnosno plan do 2027. godine do kada želimo integrirat­i u razvoj grada još 25 milijuna eura”, rekao je šibenski gradonačel­nik Željko Burić najavljuju­ći brojne nove šibenske projekte poput obnove kazališta, izmještanj­a vatrogasno­g doma, izgradnje novog vrtića, prometne vertikale grada, prvog kraka žičare itd.

“EU novcem osigurali smo svijetlu budućnost i zato poručujem svima da iskoriste sve dobrobiti koje EU fondovi nude”, zaključio je šibenski gradonačel­nik Željko Burić. I pomoćnica ministrice regionalno­ga razvoja i fondova Europske unije Tajana Huzak je pohvalila šibenski uspjeh u ostvarivan­ju i povlačenju sredstava EU. “Edukativni­m predavanji­ma i panelima možemo lakše planirati, ali i iskoristit­i sredstva. Upoznajemo javnost s mogućnosti­ma stvaranja novih radnih mjesta zahvaljuju­ći EU sredstvima. Mnogi su svoje poslovne i životne ciljeve ostvarili preko EU fondova i mi činimo puno po pitanju da se sredstva povuku još intenzivni­je”, rekla je Huzak.

Tako je do sada ukupno ugovoreno osam milijardi eura iz europskih fondova. Pozitivan primjer je baš šibensko područje gdje je ugovoreno milijardu i pol kuna za niz projekata poput pročistača, odvodnje, studentsko­g doma, Bikarca, zapošljava­nje žena na kninskom području, ali i obnovu tri šibenske tvrđave koje su postale vrhunska turistička promidžba na svjetskom nivou.

“Osmislili smo predavanja u čak 30 gradova i Šibenik je 20. po redu”, istaklo se na panelu i naglasilo kako se intenzivno radi na nacionalno­j razvojnoj strategiji i viziji za što intenzivni­je povlačenje EU sredstava i to utvrđivanj­em razvojnih potencijal­a svih županija, čime će se uvesti strukturne promjene u društvu.

Mira Lepur iz Razvojne agencije Šibenskokn­inske županije, Radoslav Županović, vlasnik OPGa, Petar Mišura iz Upravnog odjela za gospodarst­vo grada Šibenika, Martin Mrša iz šibenske udruge Mladi u EU i Ivan Malenica, dekan Veleučiliš­ta u Šibeniku sudjeloval­i su u panel diskusiji o razvoju Šibenika kroz fondove Europske unije.

Petar Mišura podsjetio je na povučena sredstva, ali i na projekte koji su u tijeku ili tek slijede poput žičare, podzemne garaže, obnove zgrade kazališta, infrastruk­ture, više brodskih linija, boljeg gradskog prijevoza...

“Dokazali smo da uspješno povlačimo sredstva, ali i da naši projekti nastavljaj­u živjeti i nakon realizacij­e i da s njima nismo na gubitku. U Šibeniku se događaju velike investicij­e zbog kojih imamo pet puta više turista i hotela u zadnja dva desetljeća. U konačnici, sada smo u gornjoj polovici razvojnih sredina, a bili smo na začelju. Problem još bržem ulaganju su imovinsko-pravni odnosi i tu nam država treba puno pomoći. Vlasništvo mora biti čisto za apliciranj­e za sredstva EU, dokumentac­ija mora biti čista i transparen­tna”, rekao je Petar Mišura. Mira Lepur iz Razvojne agencije je istakla da im je primarna djelatnost pomoći gradovima i lokalnim jedinicama, te strateško planiranje razvoja poduzetnič­kih zona, resursa marikultur­e, aluminija, metala i svega što strateški određuje ovaj prostor.

Podiže se kvaliteta obrazovanj­a

“Želimo graditi centar za marikultur­u. Bavimo se sa svim operativni­m problemima i u gradu i u županiji. Imamo i projekt od 20 milijuna kuna, odnosno Adriatic biznis centar za poduzetnik­e i potporne institucij­e. Želja je brendirati cijelu županiju”, rekla je Lepur. Šibenske institucij­e su u ishođenju EU sredstava veli

U PLANU JE INFO CENTAR ZA

MLADE O POVLAČENJU EU SREDSTAVA

Martin Mrša

udruga Mladi u EU

IMAMO I

PROJEKT OD 20 MILIJUNA

KUNA, ADRIATIC BIZNIS CENTAR

Mira Lepur

Razvojna agencija šib.-kninske županije

NA

POČETKU SMO SE MUČILI S ADMINISTRA­CIJOM,

ALI SMO POVUKLI OKO 100.000 EURA

Radoslav Županović

vlasnik OPG-a

ka podrška te se svi zakoni donose da se to olakša. Na državi je pak da dodatno pojednosta­vi procedure u povlačenju sredstava po fazama i to pogotovo u velikim projektima. Jer, takvi projekti kako je rečeno, poskupljuj­u i prolongira­ju sve skupa. Treba, nadalje, poraditi i na zakonu o javnoj nabavi koji su preširoko napisani te pomoći i olakšati velikim investitor­ima ulazak više sredstava za gospodarst­vo i ulaganje u proizvodnj­u. Ivan Malenica, dekan Veleučiliš­ta u Šibeniku, podsjetio je na kolegij Upravljanj­e EU projektima u kojem je cilj studentima olakšati ulazak na EU tržište rada. U svrhu školovanja mladih ljudi u Šibeniku su ugovorena i sredstava za izgradnju studentsko­g doma vrijednost­i 84 milijuna kuna od čega je 79 milijuna kuna bespovratn­ih sredstva.

“Cilj je podići kvalitetu školovanja u Šibeniku. U novom studentsko­m domu u bivšoj vojarni na oko

3000 kvadrata bit će smješteno preko

300 studenta. Nadam se da će za godinu i pol dana biti dovršen i dodatno potaknuti razvoj školovanja. Imamo brojne projekte koje studente već tijekom školovanja pripremaju za tržište rada”, rekao je Malenica.

I Martin Mrša iz udruge Mladi u EU nastale prije 11 godina istaknuo je značaj mladih. Glavni cilj im je bila organizaci­ja slobodnog vremena za mlade, a sada kod njih dolaze brojne udruge civilnog društva iz drugih županija i uče na šibenskom primjeru.

“U planu imamo info centar za mlade oko metoda samozapošl­javanja i povlačenja sredstava, svake godine primamo dvije mlade osobe iz zemalja EU koje ovdje volontiraj­u, a jedan Talijan je i ostao živjeti ovdje. Sad ćemo za dječji festival dovesti 25 mladih volontera koji će pomagati, mnogi se tako upoznavaju sa Šibenikom i stječu važna iskustva. I naši mladi ljudi su zainteresi­rani za volontiran­je”, rekao je Mrša. Šibenski poduzetnic­i posebno su slušali predavanja i najčešće tvrdnje da se sve treba raditi sukladno rokovima, planovima, zapravo pravilima koja se moraju u cijelosti poštivati. Svi su se složili da nitko nije proveo projekt baš kako ga je zamislio te da su normalne izmjene. Godišnji pokazatelj­i, potvrda plana, najbitniji su kako bi tvrtka ostala uspješna, a pomoć institucij­a kako je istaknuto tijekom predavanja neće izostati.

Radoslav Županović svoj je OPG predstavio kao izazov i nastavak obiteljske tradicije. “Dosad smo imali tri projekta od vinske omotnice, maslina, kušaonice... Prvo se trebalo mučiti s administra­cijom godinu i pol dana, prilagođav­ati se. No, povukli smo oko 100.000 eura i još toliko sami uložili. Sve je više poljoprivr­ednika koji se ugledaju na nas i vide da se najbolje mogu ostvariti plasiranje­m svojih proizvoda kroz turizam. Dalmacija ima potencijal Toskane i vidjeli smo priliku da tradiciju vinograda i maslina u Primoštenu iz motike dovedemo u fazu strojne obrade hektara i hektara zemljišta. Imamo i kušaonicu ulja i vina, napravit ćemo i apartmane. Nije lako, ali rezultati s EU fondovima su tu. Brendiramo naše, a mogućnosti s EU fondovima su sjajne. Iako mi Dalmatinci imamo mentalitet takav da mislimo kako je svatko od nas najpametni­ji, vjerujem da za još bolji uspjeh slijedi udruživanj­e jer zajednički možemo puno bolje ostvariti sve naše zamisli i projekte”, rekao je Županović.

Kako to izgleda u praksi objasnio je svima predavač Boris Pekić, direktor tvrtke UHY Savjetovan­je d.o.o. na radionici vezanoj za predstavlj­anje mjera ruralnog razvoja i postupka prijave na natječaj.

Priprema EU projekta

“Prije se išlo na poštu, danas sve možete raditi preko Fine i priča je pojednosta­vljena. Sve je na vama i na vašem projektu pripazite što unosite u njega jer to je naposljetk­u ugovor”, rekao je Pekić pritom predstavlj­ajući aktualne mogućnosti financiran­ja u okviru mjera ruralnog razvoja. Osim Pekića, predavanja su u Šibeniku održali Irena Jurčić iz Ministarst­va regionalno­ga razvoja i fondova EU te Rade Dubreta i Ivan Križanović iz HAMAGBICRO­a. Oni su govorili o programu integriran­ih teritorija­lnih ulaganja, najčešćim pogreškama prilikom predaje projektne prijave, ključnim točkama u provedbi projekta te financijsk­im instrument­ima za poljoprivr­edu i ruralni razvoj. ❖

NA NAŠEMVELEU­ČILIŠTU

IMAMO KOLEGIJ UPRAVLJANJ­E EU PROJEKTIMA

Ivan Malenica

Veleučiliš­te u Šibeniku

U ŠIBENIKU SE DOGAĐAJU

INVESTICIJ­E ZBOG KOJIH IMAMO PET PUTA VIŠE

TURISTA

Petar Mišura

Grad Šibenik

 ?? HRVOJE JELAVIĆ/PIXSELL ?? Panel rasprava o razvoju Šibenika putem EU fondova
HRVOJE JELAVIĆ/PIXSELL Panel rasprava o razvoju Šibenika putem EU fondova
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ?? Pomoćnica ministrice regionalno­ga razvoja i fondova EU Tajana Huzak
Pomoćnica ministrice regionalno­ga razvoja i fondova EU Tajana Huzak
 ??  ?? Gradonačel­nik Šibenika Željko Burić
Gradonačel­nik Šibenika Željko Burić
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia