Zbog financija mnoga naselja su nastala stihijski
Rast stambenih potreba Gradovi i općine nisu na vrijeme reagirali
Ne može se govoriti općenito o narušenom izgledu svih gradova na obali, no mogu se prepoznati njihovi dijelovi koji su posljednjih desetljeća doživjeli promjene
Održiv prostorni razvoj Republike Hrvatske kroz učinkovitu brigu za prepoznavanje, očuvanje i korištenje prostora kao osobito vrijednog i ograničenog nacionalnog dobra vizija je Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.
“Cilj Ministarstva je stvaranje uvjeta za učinkovito, ekonomično i svrhovito upravljanje prostorom, poboljšavanje informiranosti i podizanje svijesti građana o potrebi očuvanja identiteta prostora u kojem žive, uspostava reda u prostoru te unapređenje stanja u području prostornog uređenja, održive i energetski učinkovite gradnje i kvalitete stanovanja”, osvrnuo se na početku Željko Uhlir, državni tajnik pri ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja te dodao kako je u fokusu rada Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja osim očuvanja prostora kroz prostorno planiranje i stambeno zbrinjavanje mladih, maksimalna iskoristivost sredstava EU kroz projekte energetske učinkovitosti, kao i podizanje komunalnog standarda s ciljem ravnomjernog razvoja svih dijelova Hrvatske. Izmjenama zakonske regulative krenula je i deregulacija zanimanja u svrhu liberalizacije tržišta i stvaranja jednakih uvjeta za mlade i stručne ljude, a podršku u tome pružaju i HUP i Svjetska banka. Na pitanje tko je odgovoran za narušen izgled pojedinih mjesta i gradova na obali te zašto se često gasi požar umjesto da se on spriječi, odgovara da ne možemo govoriti općenito o narušenom izgledu svih gradova na obali, no svakako prepoznajemo njihove dijelove koji su posljednjih nekoliko desetljeća doživjeli promjene.
“Jedinice lokalne samouprave, prvenstveno gradovi i općine u čijoj nadležnosti je praćenje stanja u prostoru te izrada prostornih planova nisu pravovremeno prepoznali trendove rasta stambenih potreba i s njim povezanih pratećih sadržaja (prometna i komunalna infrastruktura, javni i društveni sadržaji), a s obzirom na raspoloživa sredstva najčešće nisu niti bili u mogućnosti pravovremeno realizirati sve pretpostavke za stvaranje novih i uređenih
planskih naselja, već su ona nastajala stihijski, na dostupnom zemljištu na rubovima gradova. Isto tako ne možemo govoriti niti o jednom razlogu već o različitim okolnostima koje su dovele do degradacija pojedinih dijelova gradova i manjih naselja. Prostorno planiranje u Hrvatskoj ima dugu tradiciju i čitav prostor države “pokriven” je prostornim planovima na županijskoj te razini gradova i općina. Međutim, isto tako smo svjesni velikog broja nezakonite gradnje što je bio povod da se donese Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama 2012. godine kako bi se uveo red u prostor”, pojašnjava Uhlir te dodaje kako Ministarstvo nastavlja raditi na modernizaciji sustava s ciljem da se poduzetnicima, ali i svim građanima pojednostavi dostupnost svih dokumenata te da se smanji broj procedura.
“Informatizaciju i digitalizaciju, odnosno reformu prostorno zemljišne administracije radit ćemo i uz pomoć sredstava iz fondova EU. U narednoj fazi erazvoja, te učinkovitoj izradi i implementaciji eplanova druge generacije, edozvole, einvesticija, earhiva i ostalih emodula koje razvijamo u sklopu rasterećenja gospodarstva i nacionalnih reformi, Ministarstvo će uz podršku struke osigurati građanima da napokon imaju javnu upravu kao svoj servis”, zaključio je Željko Uhlir, državni tajnik pri Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. ❖
Ministarstvo graditeljstva