RH nije postala Norveška, Karamarko otišao i povukao Oreškovića
Ulazak Mosta u koaliciju s HDZ-om nije donio obećane reforme poput teritorijalnog preustroja zemlje, a zbog sukoba interesa šefa HDZ-a, povezanog s MOL-om, Vlada kanadskog Hrvata pala je nakon devet mjeseci
Godina je prošla u prepucavanju između stranaka, pa i onih unutar vladajuće koalicije, a završena je još jednim izborima i pobjedom novog lidera HDZ-a Andreja Plenkovića
Uprvom broju Poslovnog dnevnika u 2016., od mandatara vlade Tihomira Oreškovića doznali smo da Hrvatska ipak neće postati Norveška.
“Ništa od male Norveške”, bio je naslov prvog Oreškovićevog intervjua. “Hrvatska je sve dalje od ostvarenja plana prethodne Vlade da postane malom Norveškom. Mandatar ne skriva da neće dopustiti istraživanje nafte u Jadranu”, piše Poslovni i citira Oreškovićevo pojašnjenje: “Ne daj Bože da se dogodi kakva havarija. Jadransko more je relativno zatvoreno”.
Time je budući premijer poništio glavni projekt dotadašnjeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka o istraživanju ugljikovodika. Realizacija projekta zaustavljena je uoči izbora, kad je potpisivanje ugovora s koncesionarima za more i kopno odgođeno za postizborno vrijeme.
PPD prihode mjeri milijardama
Odustalo se tada i od IPO-a autocesta, umjesto čega su predložene vinjete. “Formiranje Vlade Domoljubne koalicije i Mosta trebalo bi značiti i veliki zaokret u pokušaju rješavanju problema dugova za autoceste u odnosu na rješenja Vlade na odlasku. SDP-ova je koalicija dug od 4,3 milijarde eura Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka – Zagreb pokušala najprije riješiti davanjem autocesta u koncesiju, od čega je odustala zbog velikog otpora javnosti prema toj ideji, a onda se okrenula takozvanom planu B, inicijalnoj javnoj ponudi dionica (IPO) tvrtke HAC-ONC, Prema prvom se planu od koncesionara očekivala jednokratna uplata od 2,5 do tri milijarde eura, a od IPO-a oko 1,5 milijardi eura. No zbog izbora IPO nije proveden, a prema svemu sudeći neće ni biti jer SDP i njegova koalicija odlaze u oporbu”, piše Poslovni.
U Vladu Mosta i Domoljubne koalicije, predvođene HDZom, kao ministar financija dolazi izvršni direktor u Agrokoru Zdravko Marić. “Nekadašnji pomoćnik ministra financija, koji je u Katančićevu prešao iz Ekonomskog instituta, posljednjih nekoliko godina radi u Agrokoru kao izvršni direktor za strategiju i tržišta kapitala. S obzirom na veliko prethodno iskustvo na poslovima izrada proračuna, realizacije plasmana obveznica na domaćem i inozemnim tržištima, kao i poslova s Europskom komisijom za koje je nadležno Ministarstvo financija, Zdravko Marić zasigurno je kandidat koji bi odmah, bez faze uhodavanja, mogao prionuti na posao”, predstavio je novog ministra Poslovni dnevnik.
Marić je odmah rekao “Iz mojih usta nećete čuti najave novih poreza, promjene u poreznom sustava dok nisam napravio podrobnu analizu modela i dok nisam u dobrom dijelu siguran u određene činjenice”, odgovorio je na pitanje planira li uvođenje poreza na nekretnine u 2017. godini. Kad se doznalo tko će biti ministri, Poslovni piše kako se “ne očekuju duboke reforme”. Mediji špekuliraju da će Hrvatska do 2017. provesti teritorijalni preustroj, nakon kojeg će imati svega pet do sedam županija. Spekulira se da će nove regije nastati oko Zagreba, Varaždina, Splita, Osijeka, Rijeke, Splita i Zadra, no taj Mostov prijedlog novog regionalnog sustava odmah je izazvao niz žestokih reakcija.
“Tu je stav HDZa vrlo čvrst ukidanje ne dolazi u obzir, županije treba jačati! Postojeći županijski sustav, takav kakav je, dobro funkcionira. Pokazao je puno više prednosti nego mana, a činjenicu da je 20 županija optimalno potvrđuje i podatak da su upravo one najčešći korisnici europskih fondova”, rekao je Tomislav kaže Tolušić, tadašnji ministar regionalnog razvitka iz kvote HDZ-a.
Na tržištu se pojavio novi igrač - energetski holding Prvo plinarsko društvo. “PPD je i u prošloj godini nastavio s vrlo snažnim rastom: ukupni prihodi koje ta grupaciju sada iskazuje preko svoje kompanije Energia naturalis u 2015. su iznosili 3,9 milijardi kuna, što je povećanje za čak 25 posto. U 2014. konsolidirani prihodi grupacije PPD iznosili su tri milijarde kuna, a godinu ranije bili su 0,9 milijardi kuna.
I bruto dobit vukovarske grupacije lani je povećana i dosegnula je čak 268 milijuna kuna. Prethodne, 2014. dobit je iznosila 149 milijuna kuna. Ova grupacija svoj je rast gradila zahvaljujući liberalizaciji plinskog tržišta u Hrvatskoj, no sve više širi poslovanje i u drugim segmentima. Osim na hrvatskom tržištu, pozicije jača i u Mađarskoj, Sloveniji, BiH i Srbiji. Lani je na tim tržištima ostvarila 54 milijuna eura prihoda, s time da je 90 posto prihoda realizirano u Sloveniji putem trgovine električnom energijom. No, distribucija plina i dalje je dominantan generator prihoda grupacije. Lani je tvrtka PPD za distribuciju plina prodala ukupno 1,3 milijarde prostornih metara prirodnog plina, što je na godišnjoj razini porast od 33 posto. PPDovci su u 2015. uvezli 786 milijuna kubika prirodnog plina, odnosno 74 posto ukupno uvezenih količina u Hrvatskoj”, navodi se.
Uspon Norca i povratak Pašalića
U međuvremenu državne tvrtke tonu. Pod naslovom “Ni Davor Šuker nije pomogao Narodnim novinama, dobit u slobodnom padu”, piše se da su prihodi te tvrtke u 2015. pali deset posto, sa 413,6 na 374 milijuna kuna. I dobit im je u padu, sa 11,3 milijuna u 2014. na 1,2 milijuna kuna. Loš se trend nastavio i u 2016.: u prvom kvartalu imale su gubitak od 11 milijuna kuna. Poslovni podsjeća kako su nakon bizarnog projekta proizvodnje toaletnog papira Narodne novine iz Kine prethodne godine uvezle kišobrana u milijunskom iznosu svaki je plaćen po 100 kuna, dakle više nego što bi koštao domaći kišobran, a prodaju se po cijeni od čak 325 kuna.
“Ušlo se u aranžman s HNSom, kupnja kineske robe najavljena je kao zaokret, no tu robu koja je preplavila skladišta i prodavaonice gotovo nitko ne kupuje. A posrednik u uvozu iz Kine bila jedna tvrtka iz Osijeka, inače grada u kojem je rođen Davor Šuker, predsjednik HNS-a”, navedeno je.
Također je navedeno izvješće Državna revizije da je Uprava “za ustupanje istražiteljskih usluga zaključila s detektivskim društvom dva ugovora u ukupnoj vrijednosti od 918.750 kuna. Poslovi istražiteljskih usluga obavljeni su na temelju usmenih ili pisanih zahtjeva predsjednika Uprave”. Iako je Uprava na čelu s Davorom Čovićem