Naše ‘recikliranje u papučama’ do 2021. upola će smanjiti komunalni otpad
Davor Vić, direktor osječkog Unikoma, objašnjava zašto je grad Osijek jedan od predvodnika u uspostavi sustava odvojenog prikupljanja otpada u Hrvatskoj i koji su im ciljevi u budućnosti
U idealnim uvjetima moguće je reciklirati ili pravilno zbrinuti i do 80% otpada koje proizvede kućanstvo
SDavorom Vićem, direktorom osječkog Unikoma, čija je osnovna zadaća brinuti se o čistoći, urednosti i ljepoti gradskih ulica, parkova i drugih javnih i zelenih površina, razgovarali smo o odvojenom prikupljanju, kompostani, informatizaciji skupljanja i evidenciji otpada te reciklažnom dvorištu za građevinski otpad.
Jedan od najvećih izazova s kojima se susreću gradovi u Hrvatskoj je zadovoljavanje EU ciljeva o gospodarenju otpada. Da bi se oni postigli, potrebno je uspostaviti efikasan sustav odvojenog skupljanja otpada. Kakvo je stanje po tom pitanju u Osijeku?
Grad Osijek jedan je od predvodnika u uspostavi sustava odvojenog prikupljanja otpada u odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj. Naš cilj za provedbu nacionalne strategije o obaveznom odvojenom prikupljanju otpada je omogućiti sugrađanima odvajanje otpada na kućnom pragu ili kako to volimo reći “recikliranje u papučama”. S podjelom posuda za papir započeli smo još prije desetak godina, nakon čega smo nastavili s proširenjem opcija za odvajanje.
Ovdje mislim na podjelu žutih posuda za plastiku i posuda za biootpad koju smo uz pomoć i sufinanciranje europskim novcem podijelili u svim višestambenim zgradama koje imaju više od 10 stanova. Naravno, nismo zanemarili ni individualni sektor i sve ostale sugrađane kojima smo osigurali plastične PVC vreće za plastiku, vrtni biootpad i kuhinjski biootpad. Na tome nismo stali nego smo prije nekoliko dana započeli s podjelom 1500 posuda za metal i 1500 posuda za staklo u višestambenim zgradama. Ističem kako smo kao tvrtka ovih 3000 posuda nabavili vlastitim sredstvima, čime demonstriramo načelo da iako koristimo sve raspoložive nacionalne i EU mogućnosti sufinanciranja nadogradnje infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada, u slučajevima kada smatramo nužnim vršimo i vlastita ulaganja u spomenuti sustav. Ono što još uvijek čekamo jest realizacija ugovora koji je u svibnju
2018. potpisao osječki gradonačelnik Ivan Vrkić s predstavnicima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Riječ je o projektu nabavke
35.000 spremnika za plastiku i biootpad koje ćemo, čim budu isporučene, podijeliti svim našim korisnicima i tako u potpunosti pokriti potrebe građana za posudama koje će zamijeniti plastične vreće za pojedine vrste otpada.
Kakve rezultate je do sada dao princip ”Od vrata do vrata” i koji su planovi i ciljevi Grada Osijeka po pitanju odvojenog skupljanja otpada?
Cilj svih mjera koje provodimo tiču se ostvarivanja zakonom propisane odluke koju je RH prihvatila ulaskom u EU, a to je smanjenje ukupne količine miješanog komunalnog otpada. Plan nam je do 2021. godine smanjiti količinu miješanog komunalnog otpada za 50% u odnosu na količinu koja je biprihvatili la prikupljana prije nekoliko godina. Moram istaknuti kako su naši sugrađani jako dobro prihvatili mogućnosti za odvajanje otpada koje smo im ponudili.
Iz godine u godinu bilježimo sve veću količinu odvojeno prikupljenog otpada, a samim time i smanjenje količine miješanog komunalnog otpada koji ćemo još jedno kraće vrijeme odlagati na postojećem odlagalištu Lončarica Velika. Naše korisnike educiramo o važnosti racionalnog odnosa prema otpadu kojega namjerno ne zovemo smećem. U idealnim uvjetima moguće je reciklirati ili pravilno zbrinuti i do 80% ukupnog otpada koje proizvede jedno kućanstvo što je ulaganje u čist okoliš, a posredno u zdravlje i budućnost naše djece. U tome nam je pomogla i regulativa koju smo ulaskom u Europsku uniju koja nas sve motivira za još bolji rad u ovom segmentu s obzirom na to da će cijena zbrinjavanja tone miješanog komunalnog otpada uspostavom regionalnih centara za gospodarenje otpadom u idućem razdoblju itekako poskupiti. Mislim da je u tom smislu važno i za nas kao tvrtku, ali i građane da stvaramo što manji proračunski trošak, a što više sirovina koje se mogu ponovno upotrijebiti.
Zacrtali ste si za naše domaće prilike relativno ambiciozan plan kako riješiti “problem” biorazgradivog otpada u zgradama. Proveli ste ga podjelom posuda za prikupljanje, ali i kompostiranje unutar stanova. Kako to funkcionira?
Izuzetno sam ponosan na projekt kompostane koja je s radom započela tijekom prošle godine. Kompostana je iznimno značajan segment cijele priče o odvajanju otpada jer od ukupne količine otpada u kućanstvu biorazgradivi otpad čini između 30 i 40 posto. Odvojenim prikupljanjem takve vrste otpada stvaramo višestruku korist značajno smanjujemo količinu miješanog komunalnog otpada, stvaramo novu sirovinu iz koje možemo dobiti kompost, sječku i kvalitetan organski materijal iskoristiv u oplemenjivanju zelenih nasada u gradu.
Osim prikupljanja biootpada u višestambenim zgradama koje građani prikupljaju u kućnim komposterima, a potom ga ostavljaju u smeđim posudama, svakodnevno odvozimo i vrtni otpad te kuhinjski biootpad. Moram istaknuti kako su u planu i nove investicije u kompostanu koje će omogućiti kvalitetnu obradu biootpada, njegovo sjeckanje, prosijavanje i pakiranje u ambalažu koju ćemo u obliku komposta moći podijeliti našim sugrađanima. Ovo je primjer održive i kružne ekonomije otpada u punom smislu tih riječi.
Uveli ste cjeloviti informatički sustav skupljanja i evidencije komunalnog otpada koji je preduvjet za buduću naplatu usluge odvoza komunalnog otpada. Možete li objasniti kako sustav djeluje i kako ćete se štiti od mogućih nepravilnosti ili pokušaja prevare sustava?
Proces čipiranja posuda za miješani komunalni otpad je praktički završen. Implementacija ovog sustava važna je iz nekoliko razloga. Prvi je pravedan sustav naplate po principu plati onoliko koliko puta izneseš posudu. Svaki korisnik sam može kreirati svoj račun tako da bira želi li jedan, dva, tri ili četiri mjesečna odvoza, ovisno o potrebama vlastitog kućanstva.
Pravilnim odvajanje, naravno, broj mjesečnih odvoza se smanjuje. Većina naših korisnika odlučila se za dva mjesečna odvoza što jasno govori o tome da se navike polako, ali sigurno mijenjaju. Drugi razlog jest individualni pristup korisniku. U bilo kojem trenutku možemo pristupiti svakoj pojedinoj kartici naših korisnika te ustanoviti točno vrijeme i datum pražnjenja posuda čime eliminiramo mogućnost bilo kakvog potencijalnog “lova u mutnom”. Na kamionima smo instalirali kamere koje bez prestanka bilježe što se događa te u bilo kojem trenutku možemo pregledati snimku u slučaju bilo kakve sumnje naših korisnika u to jesmo li svoj posao obavili na profesionalan način. Nedavno smo započeli i s podjelom korisničkih kartica koje će biti “ulaznica” u reciklažna dvorišta što će nam omogućiti praćenje navika naših korisnika i samim time poboljšavanje naše usluge.
S PODJELOM POSUDA ZA PAPIR ZAPOČELI SMO JOŠ PRIJE DESETAK GODINA, A OVIH DANA KRENULI SMO S PODJELOM
1500 POSUDA ZA METAL I
1500 POSUDA ZA STAKLO U VIŠESTAMBENIM ZGRADAMA
Iako građevinski otpad ima veliki udio u ukupnoj količini otpada, vrlo se rijetko govori o njemu. Kako se njega zbrinjava na vašem području?
Naravno da smo svjesni značaja građevinskog otpada u provedbi načela kružne ekonomije u svrhu zaštite okoliša. Tim više što sva recentna istraživanja pokazuju da njega ima i do 40% u ukupnoj količini otpada na globalnoj razini. Stoga mi je drago što mogu istaknuti kako smo prije dva mjeseca otvorili reciklažno dvorište za građevinski otpad u prigradskom naselju Sarvaš.
Na tom prostoru omogućen je prihvat različitih vrsta građevinskog otpada koje posebno sortiramo u za to predviđene kazete. I ovdje možemo govoriti o maksimalnoj racionalnoj politici upravljanja otpadom s obzirom na to da, primjerice, odbačene cigle, betonske otpatke, jednostavno rečeno šutu, drobljenjem i usitnjavanjem možemo iskoristiti kao podlogu za građevinske radove koje izvodi naša Radna jedinica Prometnice. ❖