Unatoč rastu, ICT sektor u sve većim problemima
Paradoks Iako je branša lani skočila na 38,3 milijarde kuna, tvrtke u strahu od kanibalizacije
HUP apelira na Vladu da poslodavcima u ICT-u omogući da investiraju izravno u zaposlenike
Unatoč dobrim vijestima iz Brisela, gdje je Europska komisija povećala prognozu rasta hrvatskog BDPa za ovu godinu s 2,6 na 3,1 posto, kao i odličnim rezultatima ICT sektora, čiji je prihod lani dosegao 38,3 milijar
de kuna, ICT ogranak Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) upozorava da je najpotentnijeg izvoznika, domaću softversku industriju, kao i ostatak domaćeg ICTa, zadesio niz negativnih pojava.
Boris Drilo, predsjednik HUPovog ICT udruženja i član Uprave Hrvatskog telekoma, kaže da Vladi zato predlažu pet mjera za iduću fazu poreznog rasterećenja.
“Riječ je o sličnim mjerama kao i lani, ali ovaj put to predlažemo ne zato da bi ICT sektor rastao još brže, već isključivo da bi zadržao dosadašnji tempo rasta, odnosno da ne bi izgubio i postojeće zaposlenike”, kaže Drilo.
U HUPu navode da je među softverskim tvrtkama u Hrvatskoj zavladao kanibalizam. Te tvrtke su, naime, počele učestalo angažirati headhuntere i sada si međusobno preotimaju stručnjake, njima ključan resurs s obzirom na to da prodaju znanje. U isto vrijeme broj stručnih kadrova koji izlazi na tržište rada, kao i broj srednjoškolaca i studenata je u padu. S druge strane, broj IT stručnjaka koji rade izravno za tvrtke izvana nastavlja rasti
5 mjera za iduću fazu poreznog rasterećenja predlaže Vladi ICT ogranak HUP-a
što dodatno pogoduje usitnjavanju industrije. K tome, IT stručnjacima izvana Hrvatska nije primamljiva zbog velikih davanja na plaće.
Hrvoje Balen, dopredsjednik HUPovog ICT udruženja i član uprave Algebre kaže da su tvrtke u sektoru počele odustajati od traženja ljudi preko oglasa. “Tako ne mogu naći one koje traže pa mnoge ICT tvrtke više ni ne objavljuju oglase za slobodna radna mjesta, nego su se odlučile za preotimanje stručnjaka te primarno rade s headhunterima”, pojašnjava Balen.
Boris Drilo kaže da Vladi nude paket od, kako su ih sami nazvali, “pet malih mjera”. Pojašnjava da im tepaju da su “male”, jer ne bi imale učinak na proračun, znači ne bi umanjile očekivana porezna davanja, a omogućile bi ICT tvrtkama da im investicije u zaposlenika budu efikasnije, odnosno da sami zaposlenici na kraju u džepu imaju više novca. “Molimo da nam se omogući da neoporezivo plaćamo gablec, vrtić, smještaj, 13. i 14. plaću i dajemo bonuse u vlasničkim udjelima”, naglašava Drilo.
Pojašnjava da bi predložene mjere uključivale neoporeziv ili porezno priznati rashod za prehranu zaposlenika, mogućnost da poslodavac plati vrtić i da mu se to prizna kao porezno opravdani rashod za tvrtku, zatim da radniku tvrtka može platiti najam stambenog prostora ili kredit te da ima neoporezive bonuse u vidu dionica ili udjela tvrtke, kao i dvije do tri nagradne neoporezive plaće.
“Ne vidim zašto Vlada ne bi prihvatila ovakav paket mjera i počela ih primjenjivati od siječnja iduće godine, kad već postoje industrije u Hrvatskoj u kojem se provode slični programi, poput turizma, gdje je poslodavac može platiti zaposleniku smještaj i hranu”, kaže Drilo.
U DESET GODINA BROJ ICT TVRTKI U HRVATSKOJ SE UDVOSTRUČIO, BROJ ZAPOSLENIH SE POVEĆAO ZA 45 POSTO, IZVOZ JE SKOČIO ZA 90 POSTO, A PRIHOD ZA 30 POSTO
Hrvoje Balen dodaje da je u srijedu 10. srpnja bio rođendan Nikole Tesle za kojeg ističe da je odličan talent kojeg smo na sličan način, kao što se to radi sada, pustili da ode iz Hrvatske. “Pet malih mjera koje predlaže HUP se samo čine malima, ali uvjeren sam da kada bi ih Vlada prihvatila u paketu da bi imale veći učinak na hrvatski ICT sektor nego što je na ICT sektor u Rumunjskoj imalo puko rasterećenje plaća”, kaže Balen. Dodaje da je uvjeren da bi kroz ove mjere zaposlenicima ICT tvrtki u Hrvatskoj ostalo više novca u džepu nego da se primjeni rumunjski recept, a i da je to za hrvatski proračun mnogo prihvatljivije rješenje.
Boris Drilo upozorio je da bi Vlada morala ozbiljno razmisliti o sustavnom jačanju hrvatskog ICTa ne samo zbog dobrih izvoznih rezultata i velike dodane vrijednosti koju stvara taj sektor, već i stoga što je nužno podići produktivnost na nivou cijelog gospodarstva, a danas više nema gospodarstva bez digitalizacije, odnosno pomoći od ICT tvrtki. “U deset godina broj ICT tvrtki se gotovo udvostručio (6.136), broj zaposlenih se povećao za 45 posto
(39.062), izvoz je skočio za 90 posto (8,3 milijarde kuna), prihodi su narasli za oko 30 posto
(38,33 milijarde kuna), a stvorena dodana vrijednost veća je za gotovo 50 posto (11,3 milijarde kuna). No, ništa od toga ne ide bez stručnjaka”, kaže Drilo.
Hrvoje Balen upozorio je pak da domaći ICT danas ima mogućnost premašiti očekivanja koja je HUP objavio prije tri godine. Tada je naveo da očekuje da će 2025. prihod ICT sektora biti 45 milijardi kuna od toga 12 milijardi kuna od izvoza i da će zapošljavati 55.000 radnika. “Dovoljno je pogledati tempo rasta i ono što smo očekivali da bi se moglo zaključiti da, ako riješimo problem s radnom snagom, možemo ostvariti i bolji rezultat”, kaže Balen.
Navodi da nisu svi prepoznali taj problem u potpunosti. Problem je, pojašnjava, u polovičnom čitanju statističkih podataka. Primjerice, Europska komisija navodi da je Hrvatska ostvarila stabilan napredak u ljudskom kapitalu. Povećala je broj stručnjaka sa STEM diplomom lani te on sad iznosi 4,7 posto. “Ali to je postotak, znači relativni pokazatelj, i on ukazuje da smo lani povećali udio STEM stručnjaka u ukupnom broju diplomiranih studenata, ali ne ističe se da ukupan broj studenata pada pa kako onda možemo govoriti o rastu broja STEM stručnjaka”, zaključuje Balen. ❖