U Zagrebu radimo softver globalnoj autoindustriji

Vladimir Kosanović, direktor GlobalLogica Hrvatska, ekskluzivno o projektima ove mega kompanije u Hrvatskoj, traženju kadrova i potencijalima domaćeg tržišta

Trenutačno 2/3 od ukupno 35 milijuna kuna prihoda ostvarujemo radeći za tvrtke u inozemstvu

Jedna od sedam najuspješnijih među 550 tehnoloških kompanija u Americi (prema JP Morganu), sa zaposlenima po cijelom svijetu, radi i u Hrvatskoj. Nije riječ ni o jednoj iz tzv. FAANG skupine ili ‘divu’ iz Redmonda, već o GlobalLogicu. Kompanija je specijalizirana za razvoj softvera te kreiranje inovativnih proizvoda, platformi i digitalnih proizvoda.

Tako nam je opisuje Vladimir Kosanović, direktor ovdašnje podružnice koja postoji još od 2009. No, dosad se o njoj malo znalo u javnosti, što i začuđuje s obzirom na relevantnost posla kojim se bavi upravo u Hrvatskoj.

Kosanović je na ovu poziciju stupio krajem 2018., dosad je bio i zamjenik šefa ITja u Erste banci, direktor za razvoj igara u Hrvatskoj lutriji, direktor u Atosu, Siemensu... Za Poslovni dnevnik ekskluzivno govori što GlobalLogic sve čini u Zagrebu i najavljuje da im treba još puno inženjera i programera.

Što točno radite u Zagrebu?

Prvenstveno se bavimo rješenjima iz automobilske industrije, hightechom kao i telekomunikacijama i medijima. Dio smo globalnih razvojnih timova koji radi za cijeli svijet, ali zasad pretežito za kompanije iz njemačkog govornog područja. Trenutačno 2/3 prihoda (ukupni su 35 milijuna kuna) ostvarujemo radeći za tvrtke u inozemstvu, a trećina dolazi od projekata s tvrtkama u Hrvatskoj, najviše iz telekomunikacija i medija. Radimo na inovativnim tehnološkim projektima u području Embedded sustava. U tome je trenutačno najveći fokus na automobilsku industriju gdje na AUTOSAR (Automotive Open System Architecture) standardu za izradu softvera koji koriste vodeće svjetske auto kompanije, razvijamo softverske komponente za buduće platforme vozila – standardnih, električnih i drugih.

DIO SMO GLOBALNIH RAZVOJNIH TIMOVA KOJI RADI ZA CIJELI SVIJET, ZA BUDUĆE PLATFORME STANDARNIH I E-VOZILA

Kakav je projekt na kojem radite u Hrvatskoj, radi li se o nečemu revolucionarnom?

Da, radi se o jednom od najvećih svjetskih isporučitelja softverskih rješenja za najveće auto brendove na svijetu. To je njemački Elektrobit s kojim surađujemo već tri godine, a od kraja prošle godine suradnja se intezivirala. Njihova rješenja su u više od 100 milijuna vozila koja imaju više od milijardu ECUova (Electronic Control Unit) uređaja. Nude rješenja za povezivanje vozila u sve oblike mobilnih i računalnih mreža, podršku vozaču i napredno korištenje mogućnosti vozila. Na projektima za Elektrobit radi 50ak inženjera koji imaju usku specijalizaciju u razvoju softverskih rješenja u embedded području. Naš primarni fokus je autonomni razvoj pojedinih softverskih komponenti unutar Classic i Adaptive AUTOSARa, kao okvira kojim se implementiraju funkcionalnosti u automobilu. U realnom vremenu upravlja se ECUima kojih u modernim autima ima i više od 100, a upravljaju raznim funkcijama kontrola motora, kočenje, kontrola temperature, klima, zaključavanje vrata, airbag... U svim tim slučajevima treba reakcija u realnom vremenu, u smislu kontole i monitoringa.

Rješenja na kojima mi radimo koriste se za i komunikaciju vozila s okolinom, razvoj sustava za autonomnu vožnju te optimizaciju algoritama za pogon električnih automobila, a radimo i na rješenjima za sigurnost i pouzdanost automobila budućnosti. U automobilskoj industriji događa se najveća revolucija od samog izuma automobila, i mi aktivno sudjelujemo u tome. Mijenja se sama paradigma uporabe automobila. Vozilima više ne upravljamo, već to ona obavljaju autonomno, puno efikasnije i sigurnije.

Koliko tvrtka doprinosi tome? Koji su 'konji za utrku'?

Mi radimo na najmodernijim rješenjima i tako ce biti u budućnosti, jer se naš softver koristi u automobilima koji će se proizvesti u sljedeće 23 godine. Bez obzira na to govorimo li o autonomnoj vožnji ili vožnji kakvu danas poznajemo, potreba za kvalitetnim softverom će rasti, a GlobalLogic je na svjetskoj razini prepoznat u tom segmentu. Imamo svoj R&D centar koji kreira vrhunske koncepte te moderna demo rješenja koja će danas sutra biti implementirana u automobilima. Ako govorimo o autonomnoj vožnji jedan od naših razvojnih projekata je GLAD, a njime razvijamo napredne upravljačke koncepte od autonomne vožnje do usmjeravanja automobila i upravljanja u statičkom okruženju. Također, radimo na potvrdi koncepta Autodock za autonomnu vožnju, parkiranje i spajanje kamiona. Kako bismo podržali podatke svih senzora i upravljali kamionom, u okviru projekta koristimo platformu razvijenu za robotiku: ROS (Robot OS), dodajemo značajke koje će omogućiti komunikaciju s kartama, preprekama na cesti te prepoznavanje znakova na cesti kako bi se kompletan proces vožnje, parkiranja i spajanja kamiona mogao samostalno obaviti.

Direktor ste, tj. country manager za Hrvatsku. Kakvi su izazovi i odgovornost?

Izazovi s kojima se susrećemo u Hrvatskoj su slični kao drugdje u Europi, a to je pronalazak dovoljnog broja kvalitetnih inženjera, posebice u maloj zemlji. Projekata imamo dovoljno, no kako se u okviru Product Engineeringa traže specifična znanja teško je osigurati dovoljno ljudi. Na duže staze taj raskorak nastojimo zatvoriti suradnjom s obrazovnim ustanovama i pružanjem podrške vezano uz edukaciju mladih. Kratkoročno, ulažemo u edukaciju novih zaposlenika koji imaju određena tehnološka znanja, no manjak iskustva u radu sa specifičnim industrijama ili okruženjima. Kao dio velike globalne tvrtke radimo iz Hrvatske za cijeli svijet. Naši zaposlenici mogu biti u doticaju s klijentima širom svijeta i raditi na izazovnim projektima bez potrebe da napuste Hrvatsku, što je primamljivo ako imaju obitelj ili vide svoju perspektivu ovdje. Smatramo ovo velikom prednošću za naše ljude, a posebice ako uzmemo u obzir nedavnu analizu Boston Consulting Groupa o mobilnosti radne snage širom svijeta prema kojoj hrvatski digitalni profesionalci najmanje od svih žele iseljavati iz domovine.

Koliko ljudi zapošljava ovdašnji GlobalLogic i kakvi su profili? Hoće li biti dodatnih zapošljavanja?

U Zagrebu ih radi stotinjak, od čega su najveći dio softverski inženjeri. Već sad imamo takve projekte da bismo bez problema mogli udvostručiti broj zaposlenih, no ne možemo rasti brže nego što to determinira radna snaga na tržištu. Orijentirani smo na zapošljavanje iskusnih softverskih inženjera, ali zapošljavamo i mlade koji se tek žele uhvatiti u koštac s ovakvim poslom. Tražimo C/C++ razvojne inženjere te stručnjake za testiranje i integraciju programskih rješenja, koji će se pridružiti osnovnom timu stručnjaka za autoindustriju, kao i softverske arhitekte. Uz automobilsku radimo i na drugim temama, a neke tek pokrećemo, poput DevOpsa, razvoja cloud rješenja, machine learninga te blockchaina. Otvaramo vrata i onima koji žele preći u neku od naših drugih svjetskih lokacija ili na lokaciju klijenta. S obzirom na to da kompanija u pet godina namjerava proporcionalno triput povećati broj zaposlenika u zemljama središnje i istočne Europe, smatram da je to velika prilika za Hrvatsku.

Autoindustrija u Hrvatskoj, 'teška' proizvodna, ne postoji, pitanje je hoće li ikad, no imamo Rimac Automobile kao R&D i rastući proizvodni pogon, te AD Plastik i Multinorm, kao i GlobalLogic, kao neke od kooperanata svjetskim igračima. Na što se trebamo orijentirati?

PROJEKATA IMAMO DOVOLJNO, NO KAKO SE U PRODUCT ENGINEERINGU TRAŽE SPECIFIČNA ZNANJA TEŠKO JE OSIGURATI DOVOLJNO LJUDI

Treba cijeniti i njegovati ljude s idejom i poduzetničkim duhom i to treba raditi od malih nogu. Treba i bolje povezivati obrazovni sustav s poduzetnicima čemu sada i svjedočimo. Sve više naših firmi sudjeluje u pripremi specifičnih kolegija i omogućuje studentima kvalitetnu praksu i rad, s jasnim ciljem budućeg zaposlenja tih istih studenata jednom kada završe studij. Više nije moguće naći skoro niti jednog slobodnog studenta starijih godina na tehničkim fakultetima. “Hvatanje” studenata se sada odvija na samom početku studija. Čvrsto sam uvjeren da ćemo dugoročno morati razvijati kvalitetne imigracijske modele da bismo osigurali dugoročnu globalnu konkurentnost. Morat ćemo također ulagati u razvoj soft i projektnih vještina koje omogućuju rad u timovima. To su vještine koje su osnovica uspjeha u kompleksnim sustavima kao što je razvoj softvera. Globalni uspjeh namjeravamo preslikati i u Hrvatsku. Na kraju želim naglasiti da vidim potencijal u daljnjem razvoju našeg ureda u Zagrebu. Prije svega, zbog iskustva naših inženjera, dugogodišnjeg poznavanja tržišta rada kao i naše kontinuirane suradnje sa sveučilištima, što nam daje pristup talentiranim zaposlenicima. ❖