Da se ne bi Protega pokazao prorokom

Još nema imena novog šefa HPB-a, u javnosti samo glasine o žestokim lobiranjima

Vlada je krajem travnja raspisala javni natječaj za novu Upravu Hrvatske poštanske banke, nekoliko mjeseci prije kraja isteka ugovora Tomislavu Vuiću. I bio bi to modus operandi privatnih korporacija koje unaprijed svojim stakeholderima, od dobavljača, klijenata do investitora, mjesecima unaprijed signaliziraju da promjena menadžmenta neće ugroziti stabilnost i vrijednost kompanije. Bio bi, da na natječaju

raspisanom 26. travnja, Vlada nije trebala dostaviti ime kandidata Hrvatskoj narodnoj banci na odobrenje do 10. lipnja. Naime, prema zakonu o kreditnim institucijama regulator najkasnije tri mjeseca prije isteka mandata mora ocijeniti ima li vlasnik na umu ‘fit and proper’ kandidata, osobu koja će upravljati milijuna kuna štednje. Otad je prošlo više od mjesec dana, a jedino što se može čuti o novoj Upravi u Jurišićevoj su deseci imena za koje se žestoko lobira, kumi i moli po političkim i inim linijama. Povjerenstvo je navodno odavno odradilo razgovore, ocijenilo planove kandidata i poslalo imena na višu razinu. I otad ništa. U HPBovom primjeru sva je bijeda priče o političkom kadroviranju u Hrvatskoj, lobiranju i političkoj trgovini, mahanju stranačkom iskaznicom (ili dvije), sve pod krinkom strateški važne kompanije. Najprije je Plenković bio zauzet izborima u Bruxellesu pa je sad s rekonstrukcijom Vlade HPB potonuo na listi prioriteta. I to je razlog zašto većinu državnim kompanija (osim prirodnih monopola) treba privatizirati. Politika nikad neće maknuti šape sa “strateških važnih”, tu nije bitno je li Vuić radio dobar posao ili ne (a jest, kažu rezultati) jer će se prije ili kasnije, stvar svesti na onu legendarnu Josipa Protege, šefa banke po izboru Sanadera: “Vlada je odlučila pronaći kvalitetan menadžment, kako bi se pokazalo da Hrvati znaju učiniti i nešto drugo, a ne samo prodavati obiteljsko srebro. Da je ta banka išta vrijedila, sumnjam da bi upravo nas izabrali za taj pothvat”. Nakon njega HPB je završio s 450 milijuna kuna gubitka, spašavan je novcem poreznih obveznika, a kosturi su godinama izlazili iz ormara. Protega je, doduše, oslobođen na sudu, ali to je za neku drugu priču iz Hrvatske.