Dobar rezultat kompanija slab poticaj za CROBEX
Nakon pola godine Burza i dalje treba IPO poput onog Ine ili HT-a prije 10-ak godina
Ukupan porast prihoda kompanija iz CROBEX-a u prvom polugodištu iznosi 670 milijuna kuna
Netom završena sezona objave polugodišnjih izvješća pokazala je da je čak dvije trećine sastavnica indeksa CROBEX ostvarilo povećanje prihoda ili dobiti na godišnjoj razini ispunivši tako očekivanja financi
jaša. Međutim, odlično poslovanje najvećih domaćih kompanija neće biti značajniji podstrek domaćoj burzi u narednom razdoblju, tvrde financijski analitičari, već to mogu biti samo nova uvrštenja u stilu već pomalo zaboravljenih početnih ponuda dionica (IPO) Hrvatskog telekoma i Ine prije 12 godina.
Kako se može iščitati iz objavljenih financijskih izvješća, ukupan porast prihoda kompanija iz CROBEXa u prvom polugodištu iznosi 670 milijuna kuna, a dobiti 180 milijuna kuna. Čak 12 kompanija od 16 koliko ih čini CROBEX zabilježilo je u prvih šest mjeseci rast prihoda, dok je njih devet ostvarilo porast dobiti.
Veće i prihode i dobit ostvarilo je sedam kompanija – AD Plastik, Arena Hospitality Group, Atlantic, Ericsson Nikola Tesla, Maistra, Podravka i Zagrebačka banka. Potonja sastavnica CROBEXa ostvarila je i najveći porast prihoda u apsolutnom iznosu, za 134 milijuna kuna dok je izraženo postotnim rastom vodeća pozicija pripala hotelijerskoj kući Jadran koji je prihode uvećao za gotovo 27 posto. Zaba je također
ČAK 12 KOMPANIJA OD 16 KOLIKO IH ČINI CROBEX ZABILJEŽILO JE U PRVIH ŠEST MJESECI RAST PRIHODA
ostvarila najvišu razliku u dobiti od 190 milijuna kuna dok je Atlantic ostvario najveći postotni rast od 27 posto.
Pad obje sastavnice, prihoda i dobiti, zadesio je samo Atlantsku plovidbu. Prema sudu analitičara Raiffeisen banke, i nadalje povoljno makroekonomsko okruženje u proteklom tromjesečju, u vidu nastavka rasta globalnog gospodarstva, ali ipak po umjerenijim stopama u odnosu na prvo ovogodišnje tromjesečje, podržalo je poslovne rezultate domaćih kompanija orijentiranih na izvozna tržišta.
Obzirom je osobna potrošnja važan generator rasta ne samo domaćeg već i regionalnih gospodarstava, ne iznenađuju ostvareni dobri poslovni rezultati domaćih kompani
ja iz prehrambenog sektora. Istovremeno su dobri poslovni rezultati vodećih domaćih turističkih kompanija odraz prethodno objavljenih službenih fizičkih pokazatelja u turizmu za prvo ovogodišnje polugodište, a koji su upućivali na daljnji rast broja noćenja i prosječne dnevne cijene onih kompanija koje su intenzivno ulagale u povećanje kvalitete usluga”, ističu iz Raiffeisena.
Analitičar tržišta kapitala Erste banke Davor Špoljar kaže kako su rezultati kompanija na domaćem tržištu kapitala uglavnom opravdali očekivanja, a znatan broj njih je čak i premašio očekivanja, što u velikoj mjeri odražava pozitivne makroekonomske trendove. “Rast osobne potrošnje i maloprodaje je vidljiv u rezultatima prehrambenih kompanija. Kod pojedinih hotelijera se osjeća učinak nešto slabijeg svibnja, uzrokovanog lošim vremenom, iako je to dosta amortizirano s rastom prosječnih cijena, kojeg su omogućile investicije u podizanje kapaciteta i kvalitete smještaja”, tumači Špoljar. Dodaje kako je vidljivo da se građevinske kompanije i dalje muče sa zaustavljanjem pada prihoda, što zbog problema s kadroviranjem i kapacitetom, međutim, to su uglavnom očekivani trendovi. “Ukoliko se nastave pozitivni ekonomski trendovi na domaćem tržištu te izbjegnu poremećaji na izvoznim tržištima, domaće kompanije bi mogle nastaviti bilježiti solidne rezultate, što će pozdraviti investitori na burzi”, mišljenja je Špoljar.
Ako se pogleda kretanje indeksa CROBEX na mjesečnoj razini, solidne rezultate kompanija investitori na Zagrebačkoj burzi popratili su relativno mlako. Naime, krajem srpnja, kada su objavljena i posljednja izvješća, domaće dioničko mjerilo bilo je na tek 1,5 posto višoj razini nego mjesec dana ranije. Rezultat CROBEXa za ovu godinu od 8,5 posto rasta ipak je nešto bolji. Međutim, za oživljavanje likvidnosti potreban je ipak nešto snažniji impuls u vidu novih izdanja na burzi, povratak povjerenja u korporativno upravljanje te administrativno olakšanje, ocjenjuje Davor Špoljar. Na istom tragu razmišljaju i analitičari Raiffeisena ističući kako dobri poslovni rezultati domaćih kompanija svakako mogu podržati domaće dioničko tržište kroz povećanje vrijednosti CROBEXa i umjereni rast likvidnosti. “Međutim, za primjetniji poticaj domaćem dioničkom tržištu bit će potrebna snažnija poluga u vidu novih uvrštenja kompanija s kvalitetnim korporativnim upravljanjem na Zagrebačku burzu”, ocjenjuju u toj banci.
Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić kaže kako “činjenica da je privatizacija preostalih državnih udjela najavljena kao dio procesa ulaska u eurozonu mogla bi pridonijeti oživljavanju tržišta i slažemo se s tezom da tržištu treba novih izdanja”. U tom kontekstu valja podsjetiti na nedavni javni istup predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Žigmana koji je pozvao Vladu na izlistavanje dionica Hrvatske elektroprivrede (HEP).
No, u izbornoj godini sasvim je nerealno očekivati da će se Banski dvori pozabaviti velikim privatizacijskim projektima, kao što je HEP ili otkup dionica Ine od Mola, smatraju u neslužbenom razgovoru predstavnici financijske industrije. Što se tiče privatnih kompanija, čiji izlazak na burzu ne ovisi o političkoj volji, saznajemo da projekti koji su u pripremi računaju prije svega na novac mirovinskih i investicijskih fondova, a ne građana, kako bi i priličilo pravom IPOu. ❖
DOMAĆE KOMPANIJE BI MOGLE NASTAVITI BILJEŽITI SOLIDNE REZULTATE, ŠTO ĆE POZDRAVITI INVESTITORI NA BURZI