Rast prihoda proračuna s pečatom novca iz EU
U 5 mjeseci Od inozemnih pomoći 2,8 mlrd. kn više, od poreza 1,5 mlrd.
Glavne rashodne stavke, za mirovine i zaposlene, tempom rasta više-manje ne odstupaju od nominalnog rasta BDP-a, veće oko 5%
Dok mnogi ekonomisti s pažnjom prate nove epizode trgovinskih tenzija između svjetskih velesila i iz hrvatskih “cipela” pokušavaju sagledati znakove usporavanja koji ovih dana stižu iz najjače europske ekonomije, njemačke, domaćoj državnoj blagajni zasad ide solidno. U prvih pet mjeseci i punjenje proračuna i potrošnja proračunskog novca bilježe rast, a saldo je bolji nego lani uoči turističke sezone. Pritom se, kao i kod rasta BDPa s rastom odmaće potražnje, posebice investicija (i to s naglaskom na javni sektor), i na proručunu ponajviše ističe pečat pojačanog priljeva novca iz europskih fondova.
Ukupni prihodi državnog proračuna s krajem svibnja dosegnuli su 55,1 milijardu kuna, što je šest milijardi ili čak
12 posto više nego u istom razdoblju lani. Istodobno, rashodi središnjeg proračuna povećani su za pet milijardi (10%), na ukupno 56,5 milijardi, čime je petomjesečni manjak u odnosu na 2018. manji za gotovo milijardu kuna (1,4 prema
2,35 mlrd. kuna). U nešto širem obuhvatu, na razini konsolidirane središnje države, proračunski je saldo, pak, uz
63,4 milijarde kuna prihoda i
61,8 mlrd. rashoda u plusu za oko 1,6 milijardi.
Povećanju prihoda državnog proračuna za šest milijardi kuna nemalo su pridonijeli i oni od poreza. Njih je i uz primjenu mjera iz trećeg kruga poreznog rasterećenja prikupljeno oko 1,5 milijardi više nego lani, odnosno ukupno
54,75 milijardi. Pritom se nastavak solidne dinamike rasta potrošnje kućanstava očitovao u 1,6 milijardi kuna izdašnijim prihodima od PDVa, kojih je s krajem svibnja naplaćeno nepunih 20 milijardi kuna, odnosno devet posto više no lani, iako je upravo PDV (na svježe meso, voće, povrće, pelene i sl.) bio jedan od važnijih fokusa trećeg kruga rasterećenja.
Međutim, najzaslužnije za dvoznamenkast rast proračunskih
prihoda je snažno povećanje priljeva novca iz EU. Naime, stavka inozemnih pomoći (mahom povezano s fondovima EU) lani je bila na 4,34 milijarde, a u prvih pet mjeseci ove godine dosegnula je 7,17 milijardi, 2,8 mlrd. ili gotovo dvije trećine više.
I većina ostalih kategorija prihoda bilježi povećanje u odnosu na lani. Tako je poreza na dobit u pet mjeseci naplaćeno 4,75 mlrd. kuna ili oko 370 mil. više, a približno toliko su se iozdašnijima pokazale trošarine kojih se u proračun slilo gotovo šest milijardi.
Kod doprinosa, doduše, državni proračun bilježi blagi pad (sa 10 na 9,9 mlrd. kuna), i to kao posljedicu ukidanja dvaju doprinosa (za zapošljavanje i zaštitu na radu). Taj je potez s ovom godinom napravljen usporedno s povećanjem zdravstvenih doprinosa koji su osjetno povećali prihode HZZOa, pa se puni efekti tih rošada ne vide tek na slici proračuna koja uključuje i izvanproračunske fondove, koji i mimo HZZOa nemalo pridonose fiskalnom suficitu.
Iako paralelno s rastom prihoda bujaju i proračunski rashodi, najveće stavke, posebice u kontekstu utjecaja na deficit, rastu neštu sporije i tempom višemanje ne odstupaju od nominalnog rasta BDPa. Tako su npr. oni za zaposlene porasli 4,9%, na 11,85 milijardi, s tim da su za same plaće dosegnuli 9,9 mlrd. odnosno 5,6 posto više nego lani.
I izdaci za mirovine u pet mjeseci 2019. bilježe približno toliko postotno povećanje, premašivši 16,8 milijardi (lani 16,1), a slična je dinamika i kod ostalih socijalnih naknada.
Unatoč značajnim kamatnim uštedama sa svakim novim refinanciranjem dugoročnih dugova, financijski rashodi u prvih pet mjeseci bilježe porast, no to je očito povezano s jamstvima Uljaniku koji su se prevalili na proračun. ❖