SVIJET ESTONIJA SUMNJIČAVA PREMA KINESKOM TUNELU DO FINSKE
Niz pitanja Najduža svjetska željeznička veza ispod mora naišla na prvu prepreku
Vlada u Tallinu želi znati tko stoji iza 15 milijardi eura koje je dala kineska tvrtka te kako je procijenjena rentabilnost projekta
Ambiciozni projekt finskog IT poduzetnika Petera Vesterbecke o najdužem podmorskom željezničkom tunelu na svijetu naišao je na prvu prepreku u obliku sumnjičavosti estonske vlade. Kako navodi Bloombeg, 15 milijardi eura vrijedan projekt tunela između Helsinkija i Tallina izazvao je niz pitanja u baltičkoj državi. Posebice u vezi njegove rentabilnosti i porijekla kapitala koji dolazi iz Kine.
Jamstva dovršetka
“Trebamo detaljno razjasniti odakle novac dolazi i u kojem iznosu”, izjavio je u razgovoru za taj medij estonski ministar gospodarstva Taavi Aas. “Gdje su jamstva da će biti dovršen? Nositelj projekta nije mogao odgovoriti ni kako je procijenio volumen prometa koji bi prolazio tunelom”, dodao je Aas. Odgovore koje traži Aas nije mogao dati Peter Vesterbacka, finski IT poduzetnik koji je šest godina proveo na čelu tvrtke Rovio Entertainment čiji je najpoznatiji proizvod popularna videoigra Angry Birds.
Vesterbacka je nakon odlaska iz Rovija došao na ideju gradnje 100 kilometara dugog željezničkog tunela ispod Finskog zaljeva te je osnovao tvrtku FinEst Bay Area Development. Vesterbacka smatra da bi tunel mogao biti gotov već
2024. godine. Tako bi se umjesto dvosatne plovidbe trajektom, iz Helsinkija tunelom stizalo u Tallin brzim vlakom za
20 minuta.
Inače, sama ideja povezivanja finske i estonske prijestolnice tunelom nije u potpunosti nova. Kako stoji na internetskoj stranici njegove tvrtke, još 1993. finski geolozi ispitivali su mogućnost gradnje tunela, ali je sve ostalo samo na papiru.
Studija izvodljivosti koju su naručile Estonija i Finska i koja je predstavljena lani pokazuje da je tunel ekonomski opravdan po modelu javnoprivatnog partnerstva i pod uvjetom da novac iz europskih fondova pokrije 40 posto troškova gradnje koje je studija procijenila između 13 i 20 milijardi eura.
Studija je pokazala i da će za gradnju trebati barem 15 godina, pa je estonski ministar uprave Jaak
Aab prošloga mjeseca nositeljima projekta poslao pismo u kojem je naveo da plan otvaranja tunela 2024. nije realan. Sve u svemu, planovi Petera
Vesterbecke ne uklapaju se u studiju, ističe ministar
Aas. Inače, Vesterbacka nije čekao novac iz europskih fondova, već se povezao s kineskom kom-