Na domaćem tržištu 22 lijeka koja se izdaju na recept, ali se mogu i kupiti
U oba ‘režima’ Isti nositelj odobrenja, farmaceutski oblik i jačina, razlika je tek u opisu odnosno indikacijama
HZZO ne može lijek koji je registriran za izdavanje bez recepta staviti na listu lijekova i ‘nametnuti’ mu ograničenje, kažu
Na hrvatskom tržištu lijekova trenutno se nalaze 22 lijeka koja su istovremeno u režimu izdavanja na recept i mogu se kupiti bez recepta (OTC), iako se radi o lijekovima s istim nositeljem odobrenja, istog su farmaceutskog oblika, jačine, a i sam naziv im je vrlo sličan.
Osim statusa, razlikuju se najviše po sadržaju opisa lijeka odnosno indikacije za koje se primjenjuju, ali i po cijeni koja je u pravilu viša kad je u pitanju OTC s obzirom na drukčiji način određivanja cijene. Tako su hrvatski građani samo za lijekove iz skupine vrlo traženih ibuprofena u 2017. godini izdvojili 37 milijuna kuna.
Detalj mijenja računicu
Uz ibuprofen, na popisu lijekova koji su pri Hrvatskoj agenciji za lijekove (HALMED) registrirani u dva statusa nalaze se lijekovi koji se koriste protiv bolova, alergija, oni za primjenu na kožu (herpes, gljivice), lijekovi koji djeluju na krvne žile (hemoroidi), za ublažavanje gastritisa i za probavu.
Liječnik će ih propisati na recept, a platiti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, pacijentu čija je dijagnoza navedena samo na lijeku koji ide na recept. Primjerice, jedan lijek iz skupine ibuprofena na recept mogu dobiti samo pacijenti koji imaju dijagnozu reumatskih bolesti, jer su one navedene u opisu lijeka na recept, ali ne i u opisu bezreceptnog lijeka u čijem se opisu navode samo ublažavanje umjerene boli i skidanje temperature, iako se radi o istom lijeku. Tako pacijenti koji imaju “samo” glavobolju ili menstrualnu bol taj lijek moraju kupiti sami. Pritom, pakiranje s 30 vrećica praha od 400 miligrama HZZO plaća 33 kune, a kupac u ljekarni pakiranje s 20 vrećica istog praha plaća 44 kune, dakle gotovo dvostruko više.
Kako kažu u HALMEDu, uz zahtjev za davanje odobrenja za stavljanje lijeka u promet, podnositelj zahtjeva predlaže način i mjesto izdavanja lijeka, te je u skladu s tim obavezan dostaviti dokumentaciju kojom opravdava predloženo. Odluku o načinu izdavanja lijeka HALMED potom donosi na temelju detaljne ocjene cjelokupnog profila lijeka, s time da HALMED nikada ne daje preporuku za bezreceptni status, ako to podnositelj zahtjeva nije zatražio.
Zašto proizvođači to traže? Izvori iz farmaceutskih krugova tvrde da HZZO ograničava primjene lijekova za listu, i zbog toga se stavljaju različite indikacije. Tvrde da se radi o svojevrsnoj kompenzaciji države proizvođačima, koji već godinama trpe štetu zbog dugačkih rokova plaćanja lijekova na recept, dok ih država stišće s rezanjem cijena na listama.
Kako se cijene lijekova na recept računaju iz cijena usporednih lijekova u referentnim državama članicama Europske unije, a maksimalne cijene OTCa određuje Ljekarnička komora i pribraja im se i ljekarnička marža, OTC lijekovima cijena je redovito viša.
Pritom se radi o lijekovima koji se široko primjenjuju. Primjerice, ibuprofen je prema zadnjem HALMEDovu izvješću iz 2017. bio 4. na listi najprodavanijih skupina bezreceptnih lijekova, s ukupnom potrošnjom od gotovo 37 milijuna kuna. Na recept je u istoj godini za ibuprofene utrošeno 52 milijuna kuna, a na toj su ljestvici bili 10 najprodavaniji lijek.
Pitali smo HZZO je li istina da ograničavaju primjenu lijekova na recept, i je li motiv za to štednja, na što su nam odgovorili da HZZOa ne određuje u kojem će statusu (bezreceptnom ili receptnom) biti registriran pojedini lijek.
“HZZO ne može lijek koji je registriran kao lijek koji se izdaje u ljekarni bez recepta staviti na listu lijekova i ‘nametnuti’ mu ograničenje da se može izdati, ako je propisan na recept”, pojasnili su u odgovoru na naš upit.
U HALMEDu ističu da status bezreceptnog lijeka mogu dobiti samo oni lijekovi koji su namijenjeni liječenju simptoma i stanja koje pacijenti lako sami prepoznaju i/ili koji su namijenjeni za bolesti odnosno stanja koja ne zahtijevaju nužan liječnički nadzor, te imaju pozitivan omjer koristi i rizika za upotrebu u samoliječenju.
Pojašnjenje HUP-a
Iz Udruženja proizvođača lijekova Hrvatske udruge poslodavaca, pak, ističu da svaki lijek ako dobije odobrenje za stavljanje u promet, može biti u receptnom statusu, a ako zadovoljava određene uvjete i u OTC statusu.
“Smatra se da kod blagih zdravstvenih tegoba nije nužan posjet liječniku te se od strane stručnjaka potiče samoliječenje, i u tom smjeru razvija se i cijela grana farmaceutske industrije, koja pacijentima osigurava lakšu i bržu dostupnost lijeka bez potrebe prethodnog posjeta liječniku, a uz konzultaciju s educiranim farmaceutom. Time se omogućava lakše liječenje pacijenata uz istovremeno smanjivanje pritiska na liječničke ordinacije”, pojašnjavaju proizvođači.
Štoviše, dodaju kako, unatoč preporukama, Hrvatska zaostaje za prosjekom EU gledajući udio OTC lijekova u ukupnom tržištu – prosjek EU je 21 posto dok je u Hrvatskoj to svega 14 posto. Na to je dobrim dijelom utjecala dosadašnja porezna politika, te se očekuje porast OTCa s izjednačavanjem stope PDVa na sve lijekove od početka ove godine. ❖
GRAĐANI SU ZA OTC LIJEKOVE IZ SKUPINE IBUPROFENA U 2017. IZDVOJILI 37 MILIJUNA KUNA