Novi smjer Atlantske plovidbe, kormilo Igoru Bilbiji
Ostaje Skupština dioničara, ali uvodi se Upravni odbor
Upravnim odborom predsjedat će najveći dioničar kompanije, a zamjenik mu je Pero Kulaš
Objavom vijesti o imenovanju izvršnih direktora u ponedjeljak
dubrovački brodar Atlantska plovidba (AP) zaključila je proces korporativnog preustroja po modelu koji je među hrvatskim kompanijama rijetkost. U obavijesti na stranicama Zagrebačke burze stoji da će glavni izvršni direktor od 1. prosinca postati Marko Domijan, a izvršni direktori postali su Edo Taslaman, Vicenco Jerković i Ivica Šurković. Svi navedeni već čine menadžment Atlantske plovidbe, a Domijan je već tri godine na poziciji direktora kvalitete. Dio karijere je proveo u Viktoru Lencu, a ima i inozemnog iskustva rada u jednom turskom brodogradilištu.
Imenovanjem je zaokružen prelazak Atlantske plovidbe s dualističkog na monistički sustav upravljanja, posebno popularnog u SAD-u i Velikoj Britaniji. Naime, u dosadašnjoj strukturi tijela korporativnog upravljanja činili su Skupština dioničara, Nadzorni odbor (NO) i Uprava kompanije. U novoj strukturi ostaje Skupština dioničara, ali se funkcije NO-a i Uprave stapaju u Upravnom odboru. Njime će predsjedati najveći dioničar kompanije i dosadašnji čelnik NO-a Igor Bilbija, a zamjenik će mu biti dosadašnji predsjednik Uprave Pero Kulaš.
JUČER SU IMENOVANA ČETVORICA IZVRŠNIH DIREKTORA
Tako će, ukratko, funkcija Upravnog odbora biti strateško upravljanje kompanijom i davanje uputa izvršnim direktorima koji će ih morati realizirati. No, Upravni odbor ujedno će i nadzirati poslovanje. Od kompanija na Zagrebačkoj burzi ovakav sustav primjenjuje samo Auto Hrvatska. U europskim državama različita su iskustva s primjenom monističkog sustava upravljanja. Primjerice, u Francuskoj je dvije trećine kompanija ustrojeno na taj način, dok ih u Njemačkoj čak 80 posto primjenjuje suprotan, dualistički sustav. U susjednoj Sloveniji monistički sustav također se relativno slabo primjenjuje.
Igor Bilbija za Poslovni dnevnik pojašnjava kako je osnovna ideja zbog kojeg je kompanija odlučila promijeniti sustav korporativnog upravljanja bila dodatno unaprijediti poslovne procese, a prije svega brzinu i efikasnost donošenja i implementacije odluka.
konačna odluka o prelasku na monistički sustav dodatno je bila potaknuta činjenicom da AP posluje u takvom okruženju gdje su te dvije karakteristike ponekad od presudne važnosti, kao i da je ogromna većina kompanija s kojima se AP može i treba uspoređivati upravo tako ustrojena”, naglašava Bilbija. Preustrojem je znatno ojačana njegova uloga u kompaniji, a Bilbija na to kaže da će Upravni odbor kao osnovno tijelo nadzora i donošenja strateškorazvojnih planova uz apsolutno važnu, a često i presudnu ulogu izvršnih direktora pri njihovoj operacionalizaciji, biti najbolja moguća interakcija s brzim promjenama na svjetskom tržištu s jedne strane, te potrebe i želje dioničara da kompanija bude brza, efikasna i profitabilna s druge.
“Upravni odbor s izvršnim direktorima čini kompaktnu polugu upravljanja kompanijom, ali i uz neposredan nadzor operativnih procesa, pri čemu će svaki od nas unutar Upravnog odbora imati vrzarina lo značajnu ulogu. Uz to, Pero Kulaš kao zamjenik predsjednika i ja kao predsjednik imat ćemo dodatne uloge kojima ćemo se posebno baviti, a najvažnije su strategija, razvoj, upravljanje imovinom”, naglašava Bilbija. Na pitanje znači li preustroj da najveći dioničar nije bio zadovoljan potezima dosadašnje Uprave, Bilbija ističe kako je postojeća Uprava napravila unatrag dvije godine ekstremno kompleksan posao na izuzetan način, a pri kojem je kompanija doživjela opsežnu transformaciju u svim segmentima. “Unutar tog procesa optimizirana je flota, drastično su srezani du“Naravno, govi, refinancirani svi brodovi, značajno poboljšana operativna efikasnost i financijski rezultati, te na kraju promijenjen sustav ustroja. I kao dioničar, te kao član i predsjednik NOa, apsolutno sam zadovoljan kako je to Uprava na čelu s Perom Kulašom učinila”, naglašava Bilbija koji je, podsjetimo, počeo izraženije kupovati dionice Atlantske plovidbe krajem 2016. godine.
Na pitanje koji su planovi Upravnog odbora u šestogodišnjem mandatu, Bilbija ističe da je u ovom trenutku prioritet gledati godinama unaprijed, a s druge strane biti spreman svakodnevno se prilagođavati tržištu.
“Naglasak je na razvoju flote, visokoj operativnoj efikasnosti kompanije, što uključuje vrhunsko upravljanje flotom u smislu utilizacije i prodaje brodskog prostora, realizaciju i komercijalizaciju nekretninskog projekta Batala te daljnju optimizaciju duga, kako kroz cijenu, tako i kroz njegovu diverzifikaciju”, zaključuje Bilbija. Što se tiče trenda vos obzirom na najave o usporavanju globalnog gospodarstva, predsjednik Upravnog odbora kaže da je s obzirom na to da je ova godina do sada pokazala svu kompleksnost tržišta rasutih tereta, a u najvećoj mjeri kao direktnu posljedicu trgovinskog rata i vrlo kompleksnih odnosa SADa i Kina na više razina kretanje vozarina bilo je izrazito volatilno. “Tako se, primjerice, vozarina brodova tipa capesize kretala u ogromnom rasponu od najnižih 3540 dolara do najviših 32.960 dolara, a brodova tipa panamax u velikom rasponu od najnižih 4435 dolara do najviših 17.742 dolara. S obzirom na to da su od početka drugog polugodišta vozarine svih klasa, a posebice navedenih capesizea i panamaxa značajno oporavljaju i pri tome se kreću za, primjerice, panamaxe na razinama koje nisu zabilježene od kraja 2010. godine, postoji očita naznaka da bi drugi dio godine trebao biti značajno bolji za rasute terete od prvog polugodišta”, ocjenjuje Bilbija. ❖
OD KOMPANIJA NA ZSE OVAKAV SUSTAV UPRAVLJANJA IMA SAMO AUTO HRVATSKA