Hrvatskom tržištu kapitala trebaju velike privatizacije

Ivana Gažić, predsjednica Uprave ZSE o vodećem dioničaru burze, krahu faktoringa...

Veliki izlasci na burzu stvorili bi jače tržište kao najveći zamašnjak pokretanja rasta gospodarstva u slučaju krize

Završetak ljeta donio je na Zagrebačku burzu vijest da je vodeći dioničar, tvrtka EunexC, obustavio proces dobivanja dozvole za daljnju kupnju dionica. Kakav je odnos čelništva burze i najvećeg dioničara te kako krah faktoring tržišta može biti prilika za burzu govori predsjednica Uprave Ivana Gažić, koja ističe i kakvi bi događaji podigli domaće dioničko tržište i kakve bi to reperkusije imalo na cijelo gospodarstvo.

Je li uprava Zagrebačke burze u kontaktu s malezijskim investitorom Zong Xin Yeapom, osnivačem tvrtke Eunex-C – najvećeg dioničara ZSE – i kako ocjenjujete suradnju s njim?

Zagrebačka burza slijedi načela dobrog korporativnog upravljanja te osigurava jednak tretman svih dioničara. Imamo više od 200 dioničara i sa svima komuniciramo i surađujemo slijedeći uzuse dobre prakse.

Uz redovite godišnje skupštine dioničara te investicijske konferencije, većinu njih susrećemo gotovo svakodnevno budući da su sudionici financijskog tržišta.

Kada je Zong Xin Yeap predstavio Upravi svoje planove sa Zagrebačkom burzom i u čemu se oni sastoje?

Imali smo prilike u jednom navratu razgovarati s g. Yeapom. Međutim, zbog značaja burze u svakoj ekonomiji, pa tako i Hrvatskoj, važno je da dioničari aktivno upravljaju svojom imovinom kroz zakonom i drugim aktima propisane mogućnosti.

Do kraja travnja iduće godine Vlada će raspisati natječaje za prodaju udjela tvrtki koje ne kotiraju na burzi. Kako komentirate ovakvo rješenje?

Koliko je nama poznato, riječ je o manjinskim udjelima, relativno maloga značaja za tržište, a većina spomenutih kompanija i ne kotira na Burzi. Hrvatskom su tržištu potrebne velike privatizacije koje bi stvorile izdavatelje s visokim free floatom i velikom likvidnošću. Nebrojene su prednosti ovakvih privatizacija, uključujući stvaranje jakoga tržišta koje je u slučaju krize najveći zamašnjak pokretanja gospodarskog rasta, što i jest jedna od osnovnih uloga burze.

JEDNOM SMO RAZGOVARALI S YEAPOM, VAŽNO JE DA DIONIČARI AKTIVNO UPRAVLJAJU SVOJOM IMOVINOM

Privatizacija Hrvatske elektroprivrede ostala je na najavi s početka 2016., a u posljednje vrijeme govori se o privatizaciji Hrvatske pošte. Očekujete li realizaciju takvih krupnih projekata u idućih godinu dana?

Ne znamo zašto uporno izostaju godinama najavljivani privatizacijski planovi Vlade. Kontinuirani uzlazni trend štednje svjedoči da sredstava u sustavu ima i treba ih kanalizirati putem burze u rast i razvoj domaćih kompanija te kroz to stvaranje dodatne vrijednosti za hrvatsku ekonomiju, kao što je uobičajeno na razvijenim tržištima.

Kao burza imamo odličnu infrastrukturu, definitivno smo predvodnici regionalnog tržišta kapitala i spremni smo za nova uvrštenja. Ona bi doprinijela i prijeko potrebnu transparentnost poduzećima, koja je preduvjet za interes investitora i razvoj čitavog tržišta.

Zagrebačka burza prije četiri godine preuzela je Ljubljansku burzu. Kako ste zadovoljni s tom akvizicijom i pripremate li još neku?

Konsolidacija je neminovnost burzovne industrije. Akvizicija Ljubljanske burze, s kojom dijelimo sličan povijesni okvir, razvojne interese i okruženje, pokazala se kao odličan potez.

Dobro se nadopunjujemo, odlično surađujemo i često nastupamo zajedno, ponajprije kroz investicijska događanja. Razvili smo zajedničko Progress tržište, namijenjeno SME-ovima, kojim promoviramo financiranje putem tržišta kapitala kao alternativu bankarskim kreditima. Ovakvo okrupnjavanje je tržištima dalo prijeko potrebnu veću vidljivost, ali i osnažila našu poziciju vodeće regionalne burze.

Kriza u Agrokoru dovela je do kraha tržišta faktoringa što predstavlja problem za male i srednje tvrtke u prodaji potraživanja. Što Zagrebačka burza može učiniti po tom pitanju?

Prije nekog vremena identificirali smo taj problem kao potencijalno interesantan i vjerujemo da možemo ponuditi neka rješenja. U Hrvatskoj postoji golemo tržište potraživanja (udio faktoringa u BDP-u manji je od 1% dok se u drugim zemljama Europe kreće između 5 i 15%).

Vidimo potencijal u trgovanju potraživanjima putem organiziranog tržišta i trenutačno smo u fazi ispitivanja mogućnosti vezanih uz uspostavljanje takvog tržišta.

Dvije trećine kompanija iz sastava CROBEX-a u prvom je polugodištu ostvarilo porast prihoda i/ili dobiti. Očekujete li nastavak takvih pozitivnih trendova te mogu li te rezultate primjetnije prepoznati i investitori na Zagrebačkoj burzi?

Indeksi stoje vrlo dobro i većina dioničkih indeksa zabilježila je rast. Primjerice CROBEXtr rastao je 6,6%, što svjedoči o boljem dividendnom prinosu, a CROBEXplus 12%. I ukupni i dionički promet unutar knjige ponuda bolji su oko 7% nego na isti datum lani, tako da možemo reći da svjedočimo pozitivnom trendu.

Koliko je porez na kapitalnu dobit i način njegove prijave negativno utjcao na promet na tržištu?

Sam porez manje je problematičan od načina njegove prijave, a tu se još nije ništa značajno promijenilo. Vodimo kontinuirani dijalog sa svim dionicima tržišta s namjerom poboljšanja uvjeta za sve sudionike tržišta, od kompanija do postojećih i potencijalnih investitora.

Žao nam je što još uvijek nije pojednostavljen administrativni proces oporezivanja kapitalne dobiti, na što smo više puta ukazivali te predlagali model prijave preko SKDD-a, što je u svijetu uobičajeno, jer vjerujemo da bi to u velikoj mjeri oteretilo investitore.

Kad se mogu očekivati prva prikupljanja kapitala preko Progressa, možete li najaviti uvrštenje neke kompanije?

Interes postoji i nadamo se da ćemo uskoro moći najaviti nove kompanije na Progressu jer javljaju se one koje dosad nisu bile listane ni na jednom tržištu Burze, što znači da prepoznaju potencijal takvog načina financiranja. Još uvijek se očekuje mišljenje HANFE o mogućnosti investiranja mirovinskih fondova u ovo tržište. Progress je među prvih nekoliko u Europi registrirano kao rastuće tržište za mala i srednja poduzeća i kroz tu platformu jednom važnom dijelu hrvatskog gospodarstva dajemo priliku za dodatni i brži rast.

Funderbeam se pokazao kao vrlo uspješna platforma za financiranje startupa. Dolaze li uskoro nove kampanje te hoćete li ga, nakon pridruživanja Makedonije, proširiti i na druga tržišta?

Funderbeam se pokazao fantastično uspješnim jer dosad je putem te platforme za hrvatske kompanije prikupljeno više od 5 milijuna eura, a udjelima se uspješno trguje putem Funderbeam platforme. Planiramo otvoriti i tržište Makedonije. Najbolji pokazatelj da idemo u dobrome smjeru jest činjenica da je Top Digital Agency, koji je prikupio kapital putem Funderbeama ranije ove godine, postao prva tvrtka u investicijskom portfelju novog hrvatskog VC fonda, Fil Rouge Capital, čija je zadaća ulagati isključivo u hrvatske tehnološke tvrtke u ranoj fazi razvoja.

Tko je sve najavio dolazak na ovogodišnju Konferenciju ZSE-a i koje će biti glavne teme?

VIDIMO POTENCIJAL U TRGOVANJU POTRAŽIVANJIMA PUTEM ORGANIZIRANOG

TRŽIŠTA I SAD SMO U FAZI ISPITIVANJA MOGUĆNOSTI VEZANIH UZ USPOSTAVLJANJE TAKVOG TRŽIŠTA

ŽAO NAM JE ŠTO JOŠ UVIJEK NIJE POJEDNOSTAVLJEN ADMINISTRATIVNI PROCES OPOREZIVANJA KAPITALNE DOBITI

Ovogodišnja konferencija Izazov promjene ponovno će okupiti najznačajnije predstavnike domaće i regionalne financijske industrije, njih više od 400.

Očekujemo obraćanja ministra Marića, ministra Aladrovića, guvernera Vujčića, predsjednika Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigmana, a čekamo i finalne potvrde dolaska bivših premijera Estonije i Kostarike Taavi Rõivasa i Luisa Guillerma Solísa. Teme su uvijek aktualne, usko vezane uz tržište kapitala, financijska tržišta općenito, upravljanje imovinom fondova i mirovinske teme, a uvijek nastojimo pogledati i u budućnost i vidjeti koji nas trendovi očekuju u financijskoj branši. ❖