Na krilima pete generacije
U Revozu ‘rame uz rame’ s robotima aute stvara i 150 Hrvata
Revoz zapošljava 3400 radnika, naši su uglavnom iz regije Karlovca, a svi u proizvodnji rade u tri smjene
Slovenski Revoz je, kroz razne oblike suradnje i vlasništva, već gotovo 50 godina jedna od Renaultovih baza u Europi, a na autoindustriju iz Novog Mesta su naslonjene i mnoge hrvatske tvrtke, prije svega današnji AD Plastik. Renault 4 bio je jedan od najpopularnijih automobila na čitavom ovom prostoru, a i danas je još nezaobilazno sredstvo prijevoza na mnogim hrvatskim otocima. Revoz ih je proizveo oko 600 tisuća, no iako se popularna “katrica” ne proizvodi više od 1992., na njegovo mjesto je zasjeo Renault Clio koji je nedavno doživio svoju 5. generaciju. Danas je Revoz jedna od 40 tvornica u vlasništvu Renaulta, a Clio se, osim u Sloveniji, proizvodi i u Bursi u Turskoj.
U Novom Mestu se osim Clija rade i modeli Twingo te Smartovi ForFour, ovaj za
dnji i u električnoj verziji. Kako nam je, prilikom prošlotjednog posjeta tvornici, pojasnio Jože Bele, direktor proizvodnje u Revozu, kapacitet tvornice je 955 automobila na dan ili oko 250 tisuća vozila godišnje, a obično se serije sastoje od 2/3 Clija i 1/3 Twinga, dok na Smart otpada mali broj primjeraka. Trenutno iz ovog pogona izlazi oko 300 Clija 5 na dan. O koliko velikom i složenom pogonu se radi, dovoljno govore brojke koje nam je Bele predstavio. Revoz zapošljava 3400 radnika, od kojih oko
150 i Hrvata koji svakodnevno putuju preko granice na posao, uglavnom iz regije Karlovca, a svi proizvodni radnici rade u tri smjene jer je potražnja za Renaultom velika.
“Prihod nam je lani bio 1,7 milijardi eura, a od čega smo
99,1 posto ostvarili u izvozu. Što ova tvrtka znači za Sloveniju, govori i činjenica da mi činimo 4,5 posto slovenskog izvoza te 3,5 posto nacionalnog BDPa. Samo lani smo investirali 112 milijuna eura”, kaže Revozov šef proizvodnje.
Golema investicija
Dodaje da je samo zbog pripreme za proizvodnju Clija 5, koja je započela sredinom ove godine, investirano 90 milijuna eura te i zaposleno novih 270 radnika. U Revozu ističu da je njihova tvornica u kon
PRIHOD NAM JE LANI BIO 1,7 MILIJARDI EURA, A OD ČEGA SMO
99,1 POSTO OSTVARILI U IZVOZU
Jože Bele
direktor proizvodnje
stantnoj modernizaciji te da, što zbog nove tehnologije i primjene digitalizacije kroz 4.0 industriju, a što zbog sve većeg nedostatka fizičke radne snage, imaju tendenciju što veće primjene robotike. Već sad je uobičajena stvar u pogonu, u što smo se i sami mogli uvjeriti, da gotovo i ne postoje fizički vozači na tvorničkim dostavnim vozilima koja razvrstavaju potrebne dijelove za sastavljanje automobila, već njima upravljaju roboti.
Tomaž Blatnik, voditelj odjela karoserija u Revozu, pojašnjava da je razlog za logističkim robotima u sigurnosti i preciznosti.
“Ova autonomna vozila nam omogućuju da u minutu isprogramiramo dostavu točnog dijela na mjesto njegove montaže. Opremljena su senzorima koji onemogućuju da dođe do sudara s radnicima, drugim vozilom ili nekim strojem u pogonu”, kaže Blatnik.
Iako se u Revozu još može pronaći nešto “starih” strojeva i proizvodnih linija, iz 1990ih, činjenica je da se najveći dio proizvodnje Clija i Twinga, posebno oni najzahtjevniji i najopasniji procesi poput varenja, lijepljenja i sl., odvijaju putem robotiziranih sustava. Izuzetak je, barem zasad, završna montaža dijelova u kojoj je i zaposleno najviše radnika, a zamjetan je veliki broj žena. S obzirom na primjenu visoke tehnologije u pogonu, izmjene procesa proizvodnje su relativno jednostavne i vrlo brze, u svega jedne minute, ili malo više, robot može prijeći s varenja Clija na Twinga ili pak na Smarta.
“Danas je trend snažna individualizacija vozila te kupac određuje kakav automobil i s kakvom opremom želi te je nerijetko da s linije izlaze “unikati”. Za podešavanje svih proizvodnih procesa i nabavku dijelova naručenog automobila potrebno je oko 60 dana, a što je i rok u kojem se kupcu može isporučiti željeni prilagođeni model. Tvornica je optimizirana za proizvodnju oko 650 Clija 5 na dan”, kazao je Jože Bele.
Tehnološki 'bum'
Novi Clio 5. će biti 10ak posto skuplji od prethodnika. Iako se na prvi pogled ne razlikuje puno od 4. generacije, glavni razlog veće cijene je u masi tehnologije koja je ugrađena u njega. Iz Renaulta ističu da su oni u svoju glavnu uzdanicu spustili tehnologije koje se trenutno ugrađuju u automobile dvije klase iznad Clija. U Revozu su istaknuli da novi Clio 5 nema zapravo nijedan dio identičan onome u Cliju 4, koji se proizvodio od
2017.2019., a s navoza u Novom Mestu ih je izašlo točno
130.305. Štoviše, Clio 5 će biti i baza za Renaultov novi hibridni automobil koji će se, kažu vrlo brzo, raditi na Cliovoj bazi pa su i mnogi dijelovi karoserije i pogonske grupe već prilagođeni budućoj elektrifikaciji. Iako zasad nema potvrda, očekuje se da će se taj hibrid proizvoditi u Revozu. Kako je Clio 5 kvalitetom porastao na svim razinama, između ostalog i u uređenju interijera, na njemu će zasigurno profitirati i najveći hrvatski igrač u automobilskoj industriji AD Plastik. Već je od prije poznato da ova tvrtka, koja ima a tvornice u Solinu, Zagrebu, Rusiji, Rumunjskoj i Srbiji, s Renaultom ostvaruje 50 posto svojeg godišnjeg prihoda, a samo s Revozom 20 posto.
Uloga AD Plastika
Iako u Novom Mestu nisu precizirali detalje, Jože Bele je istaknuo da se radi o većem broju plastičnih dijelova koji dolaze u Clio 5 iz Hrvatske, a isto tako da se radi o kvalitetnijim materijalima višeg cjenovnog razreda. Zasada se o novom hibridu ne zna puno, ili kako kažu u Revozu, dio je tajna, a dio se još razmatra, no poznato je da će se raditi s benzinskim motorom i baterijom od 1,2 kWh. Prilikom starta, automobil bi na struju bio pogonjen 35 km, a nakon toga bi sustav kombinirao benzinski i električni pogon. Bele naglašava da se dobar dio tehnologije za razvoj ovog hibrida testirao u prethodnom razdoblju u Formuli 1. Hibrid bi na tržište mogao doći već tijekom naredne godine.
Iz Renaulta Hrvatska su se pohvalili da je Clio najprodavaniji model u svojoj kategoriji na našem tržištu te ih od 1995. do danas prodano ukupno 63.838. Samo prošle godine Clio 4 je našao 2598 svojih kupaca u Hrvatskoj, a od čega 65 posto benzinaca i 35 posto dizela. Clio je postao i vrlo tražena roba na flotnom tržištu kao službeni, taksi ili rentacar vozilo jer je od ukupne prošlogodišnje prodaje samo njih 360 otišlo privatnim kupcima.
Da nije ni bilo posebne potrebe mijenjati dizajn Clija 5 u odnosu na stari, govore i globalni podaci koji kažu da ih je dosad prodano 2,6 milijuna, amo lani 451.000, s tendencijom rasta. Promjena modela će ipak odraziti na činjenicu da se Clio 5 neće raditi u karavanskoj izvedbi, već će tu “uskočiti” model Captur. ❖