Zbog strogog zakona o GMO-u Srbija ne može ući u WTO
Pregovori Članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji uvjet je za ulazak u EU
Zabranu treba isključiti iz zakona da bi zemlja ušla u WTO, a onda se može donijeti propise koji odgovaraju Srbiji
Srbija s EU ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, u regiji je dio Cefte, ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini s pojedinim zemljama. Uz sve to otvoreno je i pregovaračko poglavlje 30 koje se odnosi na ekonomske odnose s inozemstvom, čiji je važan dio i članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).
“Članstvo u WTOu jedan je od uvjeta za pristupanje EU. Osim Srbije, u WTO iz Europe nisu ušle samo još Bjelorusija i Bosna i Hercegovina. Bjelorusija je u fazi pregovora, BiH će najvjerovatnije pristupiti sledeće godine”, kaže Rasim Ljajić, ministar trgovine Srbije, prenosi Politika.
Brže rješavanje sporova
Proces o pristupanju Srbije Svjetskoj trgovinskoj organizaciji pokrenut je još 2005. godine i do sada je najveći dio bilateralnih pregovora okončan. Ostalo je još da se završe sa SADom, Brazilom, Ukrajinom i Rusijom. Međutim, postoji obvezujuće načelo da u zemlji članici ne smije postojati zabrana trgovine bilo kojim proizvodom, a u Srbiji su sporni genetski modificirani organizmi (GMO)
Postojeći Zakon o GMOu u suprotnosti je s tim pravilom, objašnjava beogradski Stručnjaci tvrde da bi izmjena zakona mogla pridonijeti prelaženju te prepreke, ali i da bi u skladu sa standardima EU i praksom u drugim zemljama Srbija mogla uvesti temeljna ograničenja za GMO. Ljajić kaže da je GMO pitanje koje se regulira domaćim propisima, pa Srbija tako promet GMOom može ograničiti na način na koji su to uradile druge europske zemlje.
“Zabranu treba isključiti iz zakona kako bi ušli u WTO, a onda možemo donijeti propise u skladu s našim interesima. Svjetska trgovinska organizacija je osobna karta svake zemlje u ekonomskom smislu. Članstvom u toj organizaciji zemlja dobiva mnogo, između ostalog i mogućnost učinkovitijeg rješavanja bilateralnih sporova. Ono što podrazumijeva članstvo u Ujedinjenim narodima u političkom smislu, to je WTO u ekonomskom, pa je besmisleno zaustavljati taj proces”, ističe srpski ministar trgovine.
Javnost protiv promjena
Srbija je 2009. donijela Zakon o genetski modificiranim organizmima, koji zabranjuje i proizvodnju i promet GMOa te je stroži od europskog zakonodavstva. Prema pravilima WTOa, ne može se uvoditi zabrana prometa proizvoda za koje nije dokazano da štete zdravlju ljudi. Većina zemalja EU koje su odobrile promet i dalje vode restriktivnu politiku i imaju značajna ograničenja i kontrolu prometa GMO proizvodima i stroga pravila za njihovo obilježavanje. U Srbiji i široka javnost, ali i dio političkih čimbenika, protiv su bilo kakve promjene zakona koji bi dopustio promet GMO proizvodima. Većina gradova i općina u Srbiji prihvatila je Deklaraciju protiv GMO, a spominjanje promjene spornog zakona u javnosti izaziva burne prosvjede.
VEĆINA ZEMALJA EU KOJE SU ODOBRILE PROMET IMAJU ZNAČAJNA OGRANIČENJA I KONTROLU PROMETA GMO PROIZVODIMA TE JASNA PRAVILA ZA NJIHOVO OBILJEŽAVANJE